Lani porasla prodaja mesa i sira, a pala čokolade i sladoleda

Promet u nespecijaliziranoj trgovini na malo pretežito hranom, pićima i duhanskim proizvodima, dakle u dućanima u kojima najviše kupujemo, u prošloj je godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupno porastao 5,6 posto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno je službeni rast cijena hrane i bezalkoholnih pića iznosio točno upola manje, 2,8 posto. Znači li to da kupujemo sve više? I da i ne. Odnosno, kako pokazuju podaci agencije NielesenIQ za prvih devet mjeseci prošle godine, neke kategorije proizvoda doista bilježe količinski rast prodaje, ali u nekim je kategorijama došlo i do vidljivog pada.

Od 15 najvećih prehrambenih i neprehrambenih kategorija u maloprodaji proizvoda široke potrošnje, količinski rast zabilježen je u prva tri lanjska kvartala  samo u njih šest: svježe meso, sir, jogurt, konzervirano povrće, alkoholna pića i gazirani sokovi. Naprotiv, pad konzumacije zabilježen je u kategorijama kao što su pivo, vino i kava, dok su najveći pad količinske prodaje pretrpjeli čokolada i sladoled.  

Ukupna konzumacija stagnira

No i unutar tih velikih kategorija trendovi nisu jednoznačni. Primjerice, dok je pala prodaja čokoladnih tabli, rasla je prodaja malih čokoladica. Veliki količinski rast zabilježen je i kod još nekih manjih kategorija: hrana za kućne ljubimce, bomboni, paštete, orašasti plodovi, smrznuti plodovi mora, tuna, smrznuto povrće, slanina kao i mlijeko za bebe.  Sve u svemu, u prva tri lanjska kvartala dinamika količinskog rasta u prodaji hrane gotovo nije ni postojala, odnosno u većem dijelu kategorija kretala se između pada od jedan posto i rasta od jedan posto.

Kada su pića u pitanju, NilesenIQ zabilježio je pad ili stagnaciju prodaje u gotovo 60 posto kategorija, pri čemu su najveći pad količine zabilježili sirupi i negazirani sokovi. S druge pak strane, visok količinski rast imaju kategorije energetskih pića, sportskih napitaka i ledene kave.   

- Poslije razdoblja pandemije, stabilizacije i jakog rasta, čini se da je FMCG industrija ušla u razdoblje stagnacije u pogledu konzumacije. Naime, FMCG industrija u Hrvatskoj u proteklih godinu dana iz kvartala u kvartal bilježi stagnaciju s povremenim negativnim razdobljima u pogledu volumenske prodaje, s izuzetkom drugog kvartala. No treba uzeti u obzir da je Uskrs u 2025. bio u drugom kvartalu godine, dok je u 2024. bio u prvom kvartalu, što je zasigurno utjecalo na pregled količinske prodaje u prvoj polovici 2025.godine – komentirao je Đorđe Đokanović, NIQ Industry Insights Executive.

Sve se više pije bezalkoholno pivo

Najizraženiju dinamiku u pogledu rasta ili pada prodanih količina u maloprodaji NielsenIQ bilježi u segmentu neprehrambenih proizvoda. Kategorije koje najviše rastu uglavnom pripadaju kategorijama za osobnu njegu: deodorani, proizvodi za njegu lica, proizvodi za njegu tijela. Đokanović naglašava da se unutar segmenta osobne njega povećao broj kategorija koje bilježe kontinuirani rast iz godine u godinu.  U kategoriji proizvoda za kućanstvo najveći rast imaju sredstva za  održavanje kućanstva, odstranjivači mrlja, osvježivači zraka i vlažni toaletni papir, dok najveće kategorije poput deterdženta za pranje rublja i toaletnog papira bilježe blagi pad volumena prodaje.

Đokanović ističe da nije rijedak slučaj da kada kategorija pada, pojedini segmenti u okviru te kategorije bilježe rast. Primjerice, dok je kategorija gaziranih sokova ukupno porasla svega jedan posto, segment  gaziranih sokova bez  imao je značajan porast volumena od čak 19,8 posto. Iako pivo kao kategorija pada 2,4 posto, bezalkoholni segment ove kategorije bilježi porast od 7,1 posto. I Proteinski barovi su u prvih devet mjeseci prošle godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine,  doživjeli porast volumena od visokih 28 posto.

- Proteinski asortiman cvjeta i u kategorijama kao što su shakeovi, pudinzi, kaše, musliji, sirevi, sirni namazi te odnedavno dostupni i u flips kategoriji grickalica – nabraja Đokanović.

Akcije nose trećinu prodaje

Nevezano na rast ili prodaje pojedinih kategorija roba široke potrošnje, recimo još i to da je po podacima NielsenaIQ gotovo trećina prometa (točnije: 31 posto) u hrvatskoj maloprodaji u prva tri lanjska kvartala ostvarena – na akcijskim i promotivnim cijenama.