LNG pod udarom: prijeti li Europi nova plinska kriza?

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku izazvala je snažne poremećaje na globalnim energetskim tržištima. I dok se tijekom kriza tradicionalno najveća pozornost usmjerava na naftu, aktualna situacija pokazuje da bi ukapljeni prirodni plin (LNG) mogao predstavljati veći i brži rizik za Europu i Aziju.

Prema pisanju Financial Timesa, Guardiana i Reutersa, kombinacija iranskih napada na energetske objekte u Zaljevu, obustave katarske proizvodnje LNG-a te poremećaja prometa kroz Hormuški tjesnac stvorila je realnu prijetnju novog plinskog šoka.

Iranski napadi dronovima na postrojenja tvrtke QatarEnergy, najvećeg svjetskog izvoznika LNG-a, doveli su do obustave proizvodnje. Time je, prema Guardianu, u jednom trenutku izvan funkcije ostalo oko 20 posto svjetske LNG ponude. Budući da više od 90 posto katarskog izvoza prolazi kroz Hormuz, svako dulje zatvaranje tog pomorskog pravca imalo bi izravan i snažan učinak na globalnu opskrbu.

Za razliku od nafte, LNG se ne može preusmjeriti alternativnim cjevovodima, već ovisi o pomorskim rutama, što tržište čini izrazito osjetljivim na geopolitičke poremećaje.

Europa i Azija pod pritiskom

Azija je potencijalno najizloženija. Prema analizi koju prenosi Reuters, 25 posto ukupne azijske opskrbe LNG-om i oko 30 posto kineskog uvoza prolazi kroz Hormuški tjesnac. Čak 80 posto katarskog LNG-a završava na azijskim tržištima, što znači da bi Kina, Indija, Tajvan i Južna Koreja prve osjetile posljedice dugotrajnog prekida.

No ni Europa nije pošteđena. Europska referentna cijena plina TTF porasla je više od 50 posto tijekom intradnevnog trgovanja te zaključila dan s rastom od 39 posto na 44,51 eura po MWh – najveći dnevni skok u više od četiri godine, navodi Financial Times.

Prema Reutersu, skladišta plina u Europskoj uniji trenutačno su 35 posto ispod petogodišnjeg prosjeka i na najnižoj razini od energetske krize 2022. godine. Financial Times dodatno ističe da su ukupne europske zalihe oko 30 posto, dok su u nekim državama, poput Nizozemske, tek nešto iznad 10 posto.

Guardian upozorava da bi cijene plina u Europi mogle porasti i do 130 posto ako bi Hormuz bio zatvoren mjesec dana – razina koja je 2022. izazvala ozbiljne poremećaje u gospodarstvu i snažan rast računa za energiju.

Hrvatska inicijativa i ključno pitanje trajanja krize

U širem energetskom kontekstu, Hrvatska pokušava iskoristiti situaciju za jačanje regionalne uloge. Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je za Financial Times da bi Mađarska i Slovačka mogle dobivati alternativne isporuke nafte putem Jadranskog naftovoda (Adria), čime bi se smanjila njihova ovisnost o oštećenom ruskom naftovodu Druzhba.

Prema njegovim riječima, kapacitet Adria naftovoda iznosi do 15 milijuna tona neruske nafte godišnje, što premašuje potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. Iako se ta inicijativa odnosi primarno na naftu, širi kontekst jasno pokazuje koliko je diverzifikacija dobavnih pravaca – uključujući LNG terminale i alternativne rute – postala strateški prioritet za europske države.

Istodobno, tržište nafte zasad pokazuje umjereniju reakciju: cijena je porasla na 79 dolara po barelu, što je značajan rast, ali i dalje daleko od razina iz 2022., kada je prelazila 125 dolara. Ipak, analitičari upozoravaju da je ključno pitanje trajanje poremećaja. Razlika između tjedan dana i mjesec dana zatvorenog Hormuškog tjesnaca mogla bi značiti razliku između kratkotrajnog tržišnog šoka i nove, duboke energetske krize s ozbiljnim gospodarskim i političkim posljedicama.