Zaboravite burze i kamate: pizza otkriva pravo stanje europske ekonomije

Zaboravite na složene burzovne grafikone i procjene rejting agencija. Ako želite znati u kakvom je stanju europska ekonomija, dovoljno je da otvorite kutiju s pizzom. Legendarna Margherita više nije samo brzi talijanski klasik, ona je postala precizan ekonomski instrument. Najnoviji foodora Pizza Index 2026 otkriva da se u mirisu rastopljenog sira i svježe pečenog tijesta krije priča o inflaciji, promjenjivim navikama potrošača i nevidljivoj granici između europskog istoka i zapada. Inače, Foodora je jedna od vodećih europskih platformi za dostavu hrane koja je, analizirajući milijune narudžbi na šest tržišta, kreirala Pizza Indeks,  godišnje istraživanje koje koristi cijenu klasične Margherite kao mjerilo za praćenje inflacije, kupovne moći i ekonomskih trendova u Europi.

Rast od 7,75 posto

Rezultati opsežne analize milijuna narudžbi na tržištima Austrije, Češke, Finske, Mađarske, Norveške i Švedske pokazuju da je tipična Margherita  pizza postala 7,75 posto skuplja u samo godinu dana dosegnuvši prosjek od 11,96 eura. Ovaj rast izravna je posljedica kumulativnih troškova koji su se nakupljali godinama. Iako je inflacija hrane u eurozoni usporila s vrhunca od 15,5 posto na podnošljivijih 2,9 posto u 2025., ekonomisti ECB-a upozoravaju da danas 'stavljanje obroka na stol' košta čak trećinu više nego prije pandemije. Meso i mliječni proizvodi skuplji su za više od 30 posto, što izravno pogađa ključne sastojke svake pizze: pšenicu, rajčicu i sir.

Među zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, Mađarska je i dalje neprikosnovena 'low-cost' destinacija s medijalnom cijenom od 8,75 eura, dok na suprotnom kraju spektra Norveška drži titulu luksuznog tržišta gdje ćete istu pizzu platiti prosječnih 17,60 eura.

Fenomen 'faktor sitosti'

Zanimljiv je pomak u navikama potrošača koji sugerira da kupci pokušavaju 'istisnuti' maksimalnu vrijednost iz svakog naručenog obroka. U 2024. godini tržištem je dominirao klasik Margharita, međutim u 2025. godini na drugo mjesto ljestvice popularnosti zasjeo je Calzone, preklopna pizza koja nudi veći volumen i osjećaj sitosti. Uz nju, snažan uzlet bilježe Capricciosa i Kebabpizza. Stručnjaci to nazivaju 'filling factor', odnosno, tpo znači da kupci za istu cijenu gledaju da vrijednost obroka bude veća, tj. da on bude konkretniji, stoga ne čudi da klasičnu Margharitu na kojoj nema skoro ništa zamjenjuje Calzone ili Kebabpizza.

Hrvatska - negativni rekorder

Hrvatska se, pak, u ovoj europskoj analizi našla u nezahvalnoj ulozi negativnog rekordera. Iako nije bila obuhvaćena izvornim foodora izvješćem, službeni podaci Eurostata i lokalne analize cijena na domaćim platformama otkrivaju da smo predvodnik rasta na kontinentu. Dok slovenski susjedi uživaju u nevjerojatnoj stabilnosti s rastom od tek 0,9 posto, u Hrvatskoj su cijene Margharite u gradovima poput Zagreba i Splita stabilno parkirane između 10 i 12 eura. To nas stavlja u zanimljivu poziciju gdje smo skuplji od Mađarske i Češke, ali se cjenovno već opasno približavamo austrijskim gradovima poput Beča (11,90 €), unatoč razlici u kupovnoj moći.

cijene pizza Margharite - foodora index

Bez obzira na to sjedite li u mađarskom Szegedu, koji je s 8,50 eura najjeftiniji grad u indeksu, ili u norveškom Lillestrømu, gdje ćete za istu stvar platiti rekordnih 19,12 eura, pizza ostaje naša univerzalna valuta. Tržište se možda prilagođava, operativni troškovi poput struje i radne snage divljaju, ali potraga za savršenom kriškom ostaje najslađi i najmjerljiviji europski sport.