Naučite ključne pokrate koje štede novac i čuvaju živce

Nedavni američko-izraelski napadi na Iran izazvali su kaos na burzama te bliskoistočnim i okolnim aerodromima, kao i, očekivano, snažan skok cijena nafte koji će se, prema svemu sudeći, poput domina prenijeti na sve sektore svjetskoga gospodarstva.

Ekonomski stručnjaci već nagovještaju utjecaj toga 'epskog bijesa' na globalni BDP, ali i na razine inflacije u pojedinim državama i blokovima kao što je eurozona.

Još je to jedan u nizu dokaza koliko su države danas međuovisne te kako svaki vojni sukob na strateškim čvorištima kao što je Bliski istok bogat naftom izravno utječe na energetsku (ne)sigurnost opskrbe. Jer znamo da kada poraste cijena nafte i prirodnog plina, rastu i troškovi transporta, proizvodnja hrane i drugih proizvoda, što se u konačnici prelama preko leđa svih krajnjih potrošača.

K tomu, u kakvim god ratnim ili mirnim okolnostima bilo pojedino područje, klimatske promjene kao dodatan faktor rizika na izvore energije utječu jednako neumoljivo. Ekstremne suše koje prazne akumulacije hidroelektrana ili toplinski valovi koji smanjuju učinkovitost solarnih panela narušavaju stabilnost energetskog miksa, a naposljetku i pouzdanost obnovljivih izvora energije.

Temeljne promjene

Upravo zbog te dvostruke nestabilnosti, one koju izaziva čovjek i one koju (posljedično) prouzročuje priroda, javlja se potreba za energetskom pismenošću, odnosno sposobnosti 'čitanja' tržišnih signala koji izravno utječu na kućni ili poslovni proračun, vrijeme, a na kraju i na živce.