Umjetna inteligencija u EU: Hrvatska napreduje, ali zaostaje za liderima

Europska unija posljednjih godina snažno ulaže u razvoj i regulaciju umjetne inteligencije, nastojeći potaknuti njezinu primjenu među građanima, obrazovnim institucijama i poduzećima, ali uz jasne etičke i sigurnosne okvire. Prema istraživanju Eurobarometra o budućim potrebama za digitalnim obrazovanjem, čak 64 posto Europljana smatra da će do 2030. svi morati posjedovati osnovnu pismenost u području umjetne inteligencije. Hrvatska se u tom procesu nalazi u prijelaznoj fazi, između rasta interesa i još uvijek ograničene sustavne primjene, prenosi Euronews.

Primjena AI tehnologija u Europskoj uniji kontinuirano raste. Od 2021. godine korištenje umjetne inteligencije među poduzećima povećalo se za više od 12 posto, a gotovo trećina građana EU-a navodi da je barem jednom koristila neki oblik AI alata. Hrvatska se pritom ne izdvaja drastično od prosjeka, ali i dalje zaostaje za digitalno najnaprednijim članicama, ponajprije zbog razlika u digitalnim vještinama, dostupnosti tehnologije i razini povjerenja u nove alate.

U formalnom obrazovanju Hrvatska stoji relativno dobro u usporedbi s dijelom EU-a. Gotovo 14 posto građana priznaje da koristi generativnu umjetnu inteligenciju u obrazovne svrhe, što Hrvatsku svrstava među desetak zemalja s većim udjelom korisnika. To upućuje na rastuću otvorenost učenika i studenata prema AI alatima, osobito za pomoć u učenju, pisanju i istraživanju. No, unatoč toj praksi, obrazovni sustav još uvijek nema jasna i ujednačena pravila o uporabi umjetne inteligencije, a stavovi nastavnika i institucija često su podijeljeni.

U poslovnom sektoru Hrvatska bilježi slabije rezultate. Nešto manje od 14 posto građana koristi generativnu umjetnu inteligenciju u profesionalne svrhe, što Hrvatsku svrstava u donju polovicu ljestvice EU-a. AI se najčešće koristi parcijalno: za pojedine zadatke poput marketinga, analize podataka ili administracije, dok strateška i sustavna primjena još uvijek izostaje, osobito među malim i srednjim poduzećima.

Građani su otvoreniji prema privatnoj upotrebi umjetne inteligencije, no i tu Hrvatska zaostaje za europskim prosjekom. Manje od četvrtine stanovništva koristi AI alate u svakodnevnim aktivnostima, što sugerira da se tehnologija još uvijek doživljava kao nova i eksperimentalna, a ne kao standardni dio digitalnog života.

Sve to pokazuje da Hrvatska nije među europskim predvodnicima u primjeni umjetne inteligencije, ali ni među zemljama u kojima je AI tabu. Ključni izazov bit će pretvoriti rastući interes u sustavnu primjenu: kroz obrazovanje, jasne smjernice i ciljanu potporu poduzećima, kako bi AI postao alat za jačanje konkurentnosti, a ne izvor dodatnog zaostajanja.

Globalno upozorenje iz vrha AI industrije

Dok se Europska unija i Hrvatska bave pitanjem kako i koliko brzo uvesti umjetnu inteligenciju u društvo i gospodarstvo, iz samog vrha globalne AI industrije dolaze ozbiljna upozorenja. Dario Amodei, izvršni direktor Anthropica i jedan od najutjecajnijih ljudi u razvoju umjetne inteligencije, upozorio je da čovječanstvo nije spremno na razinu moći koju bi napredni AI sustavi mogli donijeti već u sljedećih nekoliko godina, prenosi Financial Times.

U opsežnom eseju Amodei navodi da bi nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije mogao dovesti do niza ekstremnih rizika. Od masovnih gubitaka radnih mjesta i koncentracije bogatstva, do bioterorizma, autonomnog naoružanja pa čak i scenarija u kojima bi AI izmaknuo ljudskoj kontroli. Posebno upozorava na mogućnost da pojedinci, uz pomoć AI-ja, steknu sposobnosti koje su dosad bile rezervirane isključivo za vrhunske znanstvenike i državne institucije.

Amodei ističe da je umjetna inteligencija toliko moćna i privlačna tehnologija da je ljudskim društvima izuzetno teško nametnuti joj ograničenja, osobito u političkom okruženju u kojem se naglasak sve više stavlja na brzinu inovacija, a sve manje na sigurnosne mehanizme. Prema njegovim riječima, političke odluke danas češće teže iskorištavanju ekonomskog potencijala AI-ja nego smanjenju dugoročnih rizika.

Upozorenja dolaze u trenutku kada se globalni konsenzus o sigurnosti umjetne inteligencije počinje lomiti. Iako su 2023. godine države i tehnološke kompanije na međunarodnim samitima postigle dogovor o suradnji na ublažavanju rizika, Amodei smatra da je svijet danas bliže stvarnim opasnostima nego prije nekoliko godina. Razvoj tehnologije, upozorava, ne čeka političke dogovore ni regulatorne sporove.