Primjenom inovativnog pristupa, koji se zasniva na analizi komunalnih otpadnih voda, po prvi put je napravljena izravna usporedba potrošnje droga u 19 europskih gradova.
Norveški institut za istraživanje voda (NIVA) iz Osla i Institut Mario Negri iz Milana bili su inicijatori ovog istraživanja, u kojem je uz Institut Ruđer Bošković sudjelovalo još 13 znanstvenih ustanova iz 11 europskih zemalja, navodi se u priopćenju za medije.Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih biomarkera kokaina, amfetamina, ectasy-a, metamfetamina i marihuane u neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi te izračun njihovog dnevnog unosa u kanalizacijski sustav tijekom sedam uzastopnih dana. Usuglašena metodologija uzorkovanja, analize i obrade rezultata omogućila je izravnu usporedbu gradova različite veličine kao što su npr. Zagreb, Barcelona i London.
Rezultati ovog istraživanja objavljeni su danas u uglednom znanstvenom časopisu Science of the Total Environment. Izdvajamo neke od najvažnijih rezultata s osvrtom na situaciju u Zagrebu: Stopa potrošnje svih istraživanih droga u Zagrebu relativno je niska u usporedbi s većinom zapadno europskih gradova, posebno u odnosu na Antwerpen, Barcelonu, Amsterdam, Eindhoven i Utrecht.
Ukupna dnevna potrošnja kokaina u Europi procijenjena je na 356 kilograma, što prema procijeni Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminalitet (UNODC) predstavlja 10 – 15 posto ukupne svjetske potrošnje. Stopa potrošnje kokaina znatno je viša u zapadnoj nego u sjevernoj i istočnoj Europi. Potrošnja kokaina u Zagrebu znatno je niža nego u većini gradova uključenih u istraživanje.
Iako je stopa potrošnje amfetamina u Zagrebu višestruko porasla u odnosu na 2009. godinu, još je uvijek izrazito niska u odnosu na gradove koje karakterizira visoka potrošnja te stimulativne droge. Primjerice u Amsterdamu je potrošnja amfetamina 25 puta veća nego u Zagrebu.
Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a prednjače gradovi sjeverne Europe: Oslo, Helsinki i Turku. Potrošnja metamfetamina u tim gradovima je tridesetak puta viša nego u većini ostalih gradova, uključujući i Zagreb.
Najveća potrošnja marihune zabilježena je u nizozemskim i španjolskim gradovima, dok je u Zagrebu slična onoj u Milanu. Konvencionalne metode koje su do sada upotrebljavane kao podloga za donošenje nacionalne politike o prevenciji droga uključuju podatke o zapljenama, broju liječenih ovisnika te nacionalne upitnike o navikama u potrošnji droga.
Za razliku od podataka dobivenih anketama, koji podliježu subjektivnosti ispitanika, mjerenja u otpadnim vodama predstavljaju objektivna, izravno usporediva kemijska mjerenja. Stoga bi pokretanje redovitog praćenja koncentracija droga u otpadnim vodama na nacionalnoj i europskoj razini imalo izuzetnu važnost za pravodobno uočavanje eventualnih promjena u trendovima zloporabe droga u realnom vremenu. Takav pristup stvorio bi i dodatnu osnovu za donošenje planova prevencije te za praćenje učinkovitosti već postojećih preventivnih ili represivnih mjera vezanih uz ovu problematiku, stoji u priopćenju.