Svake godine, posebno u ljetnim mjesecima, mnoge zemlje južne Europe bore se sa šumskim požarima, iako ni ostale nisu imune na vatrenu pošast.
Kada se vatra proširi u tolikim razmjerima da je država sama više ne može nadzirati, moguće je pokrenuti zajedničku pomoć članica Europske unije preko Mehanizma civilne zaštite. U tom slučaju osigurani su kanaderi, helikopteri, sva vatrogasna oprema i ljudstvo. Da bi pomoć bila brza i djelotvorna, Koordinacijski centar za hitne slučajeve (ERCC) Europske komisije koordinira pomoć u slučaju katastrofa, a Mehanizmom civilne zaštite EU financira se prijevoz pomoći na požarom zahvaćena područja. Kao najugroženije zemlje obično su označene Hrvatska, Španjolska, Portugal, Grčka, Italija i Francuska, iako je trenutačno Švedska zatražila pomoć putem tog mehanizma zbog velikih požara koji su je pogodili.
Lakša suradnja Mogućnost pojave požara ERCC prati u cijeloj Europi uz pomoć zasebnih nadzora svake države. Tako Europski sustav podataka o šumskim požarima (EFFIS) dobiva podatke od zemalja članica koje su prikupile svojim programima zaštite od požara. Prije sezone požara ERCC organizira sastanke sa svim državama koje sudjeluju u civilnoj zaštiti EU kako bi razmijenili podatke o pripremljenosti. Ljeti ERCC organizira tjedne videokonferencije sa zemljama s visokim rizikom od šumskih požara čiji bi nacionalni kapaciteti mogli pokleknuti pred vatrenom stihijom. Zadnja tri ljeta mehanizam je pokrenut 16 puta radi pomoći u gašenju požara u i izvan EU. Prošle godine bila su četiri zahtjeva za pomoć, a u godini prije bilo ih je devet. U te dvije godine Bugarska, Crna Gora, Albanija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Grčka i Portugal zatražile su da se pokrene i satelitsko određivanje kako bi se što brže odgovorilo na svaku pojavu požara. Mehanizam olakšava suradnju pri katastrofama u 31 europskoj državi, i to u 28 zemalja članica EU te Makedoniji, Islandu i Norveškoj.
Manje požara Sve države sudionice udružuju resurse, koji se stavljaju na raspolaganje i zemljama pogođenim katastrofama diljem svijeta. Od pokretanja 2001. mehanizam je nadzirao više od 300 nesreća, a dobio je više od 180 zahtjeva za pomoć. Pomagao je u nekim od najvećih svjetskih katastrofa. Prema predviđanju Europskog sustava podataka o šumskim požarima Hrvatska je sada označena malom i srednjom opasnosti od požara, za razliku od nekih dijelova Španjolske, Turske, Grčke i Italije. Na ruku hrvatskim vatrogascima ove su godine do sada išle vremenske prilike, tako da nikakva pomoć EU, srećom, nije bila potrebna. Također, prethodne je godina u Hrvatskoj izbilo 2037 požara, što je prema 2012. manje za 64,47 posto u priobalju i za 81,72 posto u unutrašnjosti Hrvatske. Više požara u unutrašnjosti dogodi se početkom poljoprivrednih radova u ožujku i travnju, a obala i otoci ugroženi su najviše u srpnju i kolovozu. Domaćim vatrogascima pomažu i Oružane snage Republike Hrvatske. Kod nas u 95 posto slučajeva požar su izazvali ljudi, a ostatak najčešće udar groma.