David Wootton, The Lord Mayor of the City of London počasni je gradonačelnik financijskog središta Britanije i svojevrsni veleposlanik britanske poslovne zajednice.
Posljednji je put u posjetu Hrvatskoj bio 2003. i bilo je u svakom slučaju vrijeme za ponovni posjet. Drugi razlog dvodnevnog posjeta je približavanje Hrvatske EU, zbog čega je postala interesantnija investicijska destinacija dosad relativno ravnodušnoj Britaniji.
Tijekom ovog boravka našao je vremena i za intervjuu za poslovni tjednik Lider.
• Kako ste se odlučili na posjet Hrvatskoj? Zašto sada?
- Ključna svrha moje uloge je promoviranje britanskog biznisa u drugim zemljama. Obično posjetim oko 30-ak zemalja godišnje, pri čemu u neke idem jednom godišnje, a neke su zemlje za koje shvatimo da bi im trebali posvetiti više pažnje. Hrvatska je zemlja koje su obnašatelji ove dužnosti posjećivali prije i zadnji je ovdje bio 2003. To je ionako predugo vremena, ali konkretniji povod je vaš skori ulazak u Europsku uniju i mi, Britanija i City of London, želimo vas bolje upoznati i poslovati s vama.
• Hrvatska dosad nije bila posebno atraktivna Britaniji u tom pogledu, što je sada drugačije?
- Promijenilo se to da ulazite u EU i mislim da ovdje postoje veće brige oko popularnosti Hrvatske, nego što postoje u Londonu. Postojali su neki problemi uslijed rata i raspada Jugoslavije, no Britanija nikada nije imala nešto protiv Hrvatske. Na kraju krajeva, mnogi Britanci ovdje dugo vremena ljetuju, ja sam bio u Dubrovniku privatno. Na političkom nivou, mi smo kroz proteklih 20 godina proveli premalo vremena investirajući u druge zemlje u Europi, tako da jednostavnije rečeno, to nije ništa osobno prema Hrvatskoj.
• Ovdje je uvijek postojao dojam neprijateljstva ili antipatije Britanije prema Hrvatskoj. Kako to komentirate?
- Mislim da je to više percepcija ovdje, i to su mi i rekli, ali bilo bi interesantno vidjeti što se to konkretno zamjera Britaniji, odnosno što mislite da je Britanija napravila. Mi samo želimo da proces pristupanja EU bude potpun i rigorozan. Postoje mišljenja kako su neki problemi u slučaju Rumunjske i Bugarske ostavljeni za nakon ulaska u EU, iako ih je trebalo prije riješiti. Sada se te probleme riješava s Hrvatskom prije ulaska i želja je da proces bude bolji. Nitko ne želi zaustaviti Hrvatsku, sasvim suprotno. Britanska Vlada je za širenje Unije, no samo ako se izvede kako treba. Želimo poslovati sa svima na svijetu s kojima se to može na pravi način činiti i u vašem slučaju to je bolje ako ste u EU. Službena politika i City of London u tome se dakle, slažu. Ne vjerujem da je netko želio spriječiti hrvatski ulazak.
• Opet ništa osobno?
- Tako je.
• I, koliko ste zadovoljni s napretkom Hrvatske? Vjerujete li da smo sada spremni za članstvo ili ima još prepreka?
- Ima nekoliko preostalih koraka prije članstva, međutim oni su strukturnog tipa. Ratifikacija, znate da svaka članica mora ugovor ratificirati, će proći kroz britanski parlament ove jeseni. Neke stvari treba napraviti i mislim da će ih Hrvatska obaviti. Postoje ljudi u svim zemljama, pa i u Britaniji, koji ne vole EU kao takvu, pa onda niti njeno proširenje, i oni će potegnuti neka pitanja, ali to, opet, neće biti osobno. Nadalje, postoje stvari koje Hrvatska mora napraviti kako bi poboljšala svoju konkuretnosti, što nije loše, to je dio putovanja. Ako niste spremni za strana ulaganja, to morate promjeniti, a Hrvatska je dosad već dobila dosta ulaganja izvana i u Londonu ima zainteresiranih ljudi. Postoje dvije razine, veliki infrastrukturni projekti, poput luka, zračnih luka, obnovljivih izvora energije i željeznica, i malo i srednje poduzetništvo. Bio sam na seminaru u Zagrebu o financiranju malog i srednjeg poduzetništva i dobio dojam kao da sam u Londonu. Ljudi su opisivali probleme u dobijanju novaca od kojih je pola bilo identičnih onima u Londonu. U listopadu će ljudi iz područja tehnoloških start up kompanija posjetiti kolege u Londonu, stoga vjerujem da će interesa biti iz Britanije za financiranjem vaših kompanija. Hrvatskoj će biti bolje kada skrati preduge rokove...
• Govorimo o birokraciji?
- Da. Kad se sjetim svojih dana kao odvjetnika u Londonu tijekom 70-ih za pokretanje tvrtke trebalo je tri mjeseca, danas je to jedan dan. Imamo i mi birokraciju, no mnogi osnovni procesi su skraćeni. Kada Hrvatska riješi te stvari bit će joj bolje. Investitori žele znati pravila igre, da se ta pravila neće mijenjati i da se stvari mogu obaviti brzo.
• Imate li dojam napretka u tom pogledu u Hrvatskoj?
- Čini mi se kako je svijest o potrebi za napretkom postignuta i ima ga, ali će trebati vremena. Bilo je konkretnih poteza i bit će ih potrebno još. Pitali su me na spomenutom seminaru kakav će učinak imati pristupanje EU na što sam im odgovorio kako će imati efekt upravo na ovo.
• Postoje li neki konkretni ciljevi vašeg posjeta, neki poslovni prijedlozi?
- Moj cilj nije potpisivanje ugovora, premda je to kod političara vrlo popularno jer vole mahati potpisanim ugovorima. To je kraj procesa, a moj je posjet zapravo početak. Želim poboljšati percepciju Britanije ovdje, demonstrirati veću zainteresiranost nego se to prikazuje i identificirati prilike za britansku poslovnu zajednicu. Uspjeh će stoga biti nastavak daljnjih aktivnosti, stavljanjem u kontakt nekoga u Londonu s nekime u Zagrebu. Vezano za projekte u Rijeci imamo potrebne kontakte, kao i u slučaju tehnoloških SME-a, i do kraja posjeta očekujem imati podužu listu kontakta.
• Gdje vidite najveći potencijal za gospodarsku suradnju?
- Infrastruktura.
• Prije svega?
- Najveći trenutni potencijal je u infrastrukturi, posebice na području energetike. No, natječaji i pozivi hrvatske vlade stalno se objavljuju. Luka Rijeka ima dvije faze rekonstrukcije, jedan dio financira Svjetska banka, ali drugi će se vjerojatno raditi po principu javno-privatnog partnerstva, tako da vjerujem kako će biti još projekata.
• Jeste li zadovoljni s dosadašnjom količinom britanskih ulaganja u Hrvatsku?
- I da i ne, ja sam odvjetnik. Ne, jer se može puno više, da u smislu da razumijem zašto ih nije bilo više. Hrvatska nije tradicionalno nikad bila destinacija za britanske investicije i nisam iznenađen postojećom količinom. Jedan Englez mi je tijekom posjeta rekao kako je njegova kompanija ovjde investirala milijardu dolara, dakle ipak ih ima.
• Jedna od tema vašeg posjeta je pomoć Britanije u pristupanju EU. Na što se to odnosi?- Jedna preostala stvar s kojom ne možemo pomoći je problem brodogradilišta iz Poglavlja 8 Tržišno natjecanje, ali s druga dva poglavlja 23 i 24, pravosuđe i pravna pitanja, možemo. Naši stručnjaci mogu pomoći pri reformi pravosuđa i stvarima iz tog područja.
• Hoće li biti dodatnih tenzija između Britanije i ostatka Europe oko nove financijske regulative i eventualnih poreza na razini EU?
- Bit će puno zanimljivih rasprava, u pravu ste. Trenutni sastav našeg parlamenta je više euroskeptičan nego je to bio prošli. Britanija je zanimljiva zemlja i postoji niz pitanja na kojima se javno mnijenje čini jednoznačnim, ali bi u stvarnom glasovanju zasigurno ispalo sasvim drugačije. Članstvo u EU je jedno od tih pitanja, no na kraju dana britanski glasač nije glup. Postoji jedna jaka nezavisna crta, mi smo otok i naš pristup je uvijek bio nezavisan. Mi nekad zaboravimo što se događalo na kontinentu, a kontinent što se događalo kod nas. Na naš teritorij nije bilo uspješne invazije od 1066., a posljednja bitka u Britaniji se odigrala 1746. i to je vrlo velik utjecaj koji nas čini nevoljkima pridružiti se euru. No, ljudi u Britaniji počinju polako razmišljati o budućoj situaciji u kojoj će Britanija i Danska ostati jedine izvan eura. S druge strane, razumni ljudi u Berlinu, Parizu i Bruxellesu svjesni su važnosti Londona kao ekonomskog i financijskog središta, zato euroentuzijasti smatraju kako Britanija mora kad-tad ući jer će ostati sama, dok drugi smatraju kako Europa treba Britaniju. To je komplicirana rasprava koja će trajati godinama sigurno.
• Treba li onda Hrvatska žuriti s eurom ili ne?
- Mislim da trebate pristupiti članstvu sa samopouzdanjem, vjerujem da će vam ići dobro, i onda samo polako, uhodajte se. Nemojte ni žuriti, niti previše odgađati.