Unija je pod dvostrukim pritiskom u novoj eri globalne trgovine

Protekla godina bila je najturbulentnija u novijoj povijesti globalne trgovine, ali unatoč turbulencijama, globalna trgovina nastavila je rasti i geopolitički se preusmjeravati pa poduzeća i gospodarstva u ovoj novoj eri globalne povezanosti aktivno prilagođavaju s kime i što trguju.

Novo izvješće McKinsey Global Institutea pod nazivom 'Geopolitika i geometrija globalne trgovine 2026.: Šokovi, valni učinci i dugoročni tokovi' analizira dinamiku koja mijenja trgovinu te napominje kako ova godina donosi nove šokove, uključujući daljnje promjene carina i sukob na Bliskom istoku te zaključuje kako razumijevanje dubinskih sila koje preoblikuju naš međusobno povezan svijet nikada nije bilo važnije.

Također napominje kako rast tržišta u razvoju i promjena fokusa kineske proizvodnje nisu prolazni trendovi, kao ni sve veća uloga geopolitike već da je to promjena koja je vidljiva već duži niz godina.

Preusmjeravanje trgovinskih odnosa još od 2017.

Svjedočili smo kako je 2025. godina donijela snažan šok za trgovinu. Najviše američke carine u posljednjih nekoliko generacija značajno su promijenile trgovinske tokove, najuočljivije tako što su preusmjerile više od 165 milijardi dolara trgovine izvan koridora SAD–Kina. Trgovina između SAD-a i Kine pala je za oko 30 posto, a Sjedinjene Države nadomjestile su oko dvije trećine tog manjka uvozom od drugih dobavljača, dok su kineski izvoznici potrošačkih proizvoda, od električnih automobila do igračaka, smanjili cijene u prosjeku za osam posto kako bi pronašli kupce na novim tržištima.

Poremećaji se nastavljaju i u 2026., uključujući zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi više od petine pomorskog prometa nafte i plina, a ovo McKinseyjevo istraživanje naglašava kako je sve veći naglasak na ekonomsku otpornost doveo do toga da gospodarstva još od 2017. godine preusmjeravaju trgovinske odnose prema bližim trgovinskim partnerima.

Europska unija suočena s dvostrukim pritiskom

Ipak, svjetska trgovina je u 2025. godini nastavila s rastom. Sjedinjene Američke Države postale su najveći pojedinačni pokretač rasta globalnog uvoza, čineći više od četvrtine ukupnog rasta svjetske trgovine, kineski trgovinski suficit u robnoj razmjeni dosegnuo je u prethodnoj godini svoj povijesni maksimum te je ukupna vrijednost kineskog izvoza rasla.

Jugoistočna Azija dodatno je učvrstila svoju ulogu u globalnoj proizvodnji, Indija je ojačala u pojedinim sektorima, Brazil je povećao izvoz roba u Kinu, a države članice ASEAN-a i druga gospodarstva u razvoju proširila su svoju ulogu u rekonfiguriranim opskrbnim lancima.

Trgovina EU-a rasla je u 2025. te se trgovinski suficit povećao za pet milijardi dolara, ali se Europska unija također našla između dvostrukog pritiska rastućeg uvoza iz Kine i viših američkih carina koje su ograničile ključni izvoz. Bez privremenog poticaja zbog ranijeg tj. predujmljenog izvoza farmaceutskih proizvoda u SAD, ukupni trgovinski suficit EU-a smanjio bi se za oko 40 milijardi dolara.

Unatoč tome što proizvodi mnoge iste proizvode, EU je osvojila manje od tri posto američke potražnje koju je, isključujući farmaceutske proizvode, ranije pokrivala Kina, a kada izuzmemo farmaceutski sektor, podaci pokazuju kako je izvoz EU-a u SAD pao.

Automobilski sektor je trenutno najviše pogođen jer se trgovinski saldo u autoindustriji sa SAD-om i Kinom smanjio za 22 milijarde dolara te je izvoz na oba tržišta naglo pao, dok je uvoz jeftinijih kineskih električnih vozila u EU snažno porastao pa je do kraja 2025. činio oko 15 posto prodaje električnih vozila u EU. Ovo je posebno vidljivo na primjeru Njemačke koja je po prvi put uvezla više automobila iz Kine nego što ih je tamo izvezla.

Kada govorimo o uvozu iz Kine, on je porastao za više od 60 milijardi dolara, stvarajući pritisak na europske proizvođače u širokom rasponu sektora što EU pokušava nadoknaditi okretanjem prema geopolitički usklađenijim partnerima. Primjerice, EU je proširila svoj trgovinski saldo povećanjem izvoza na Bliski istok te uvoza tekstila i elektronike iz ASEAN-a, kao i uvoza poljoprivrednih proizvoda, metala i minerala iz Afrike i Latinske Amerike.

Kina je osnažila svoju ulogu kao 'tvornica za tvornice'

Podaci pokazuju kako se trgovina povezana s umjetnom inteligencijom pojavila kao najznačajniji pokretač rasta. Izvoz poluvodiča i opreme za podatkovne centre činio je trećinu globalnog rasta trgovine, dok su azijska središta – Tajvan, Južna Koreja i dijelovi jugoistočne Azije opskrbljivali tržišta diljem svijeta, osobito SAD.

Kina se pomiče prema višim fazama u globalnoj proizvodnji te izvozi na širi spektar tržišta, šaljući više proizvodnih inputa i kapitalnih dobara, a manje gotovih proizvoda čime mijenja ne samo obujam prekogranične trgovine, već i vrste proizvoda koje se razmjenjuju.

Kina je proširila svoju ulogu 'tvornice svijeta' na 'tvornicu za tvornice' povećanjem isporuka brzorastućim gospodarstvima te je povećala izvoz industrijskih komponenti i kapitalnih dobara za više od 175 milijardi dolara osiguravajući ključne strojeve i dijelove potrebne za napredne proizvodne centre diljem svijeta.

- Globalna trgovina ulazi u novu fazu u kojoj se trgovinski tokovi ne smanjuju, ali se značajno preusmjeravaju prema geopolitički bližim partnerima, uz sve veći naglasak na sigurnost opskrbnih lanaca i tehnološku autonomiju. U novoj realnosti naglih promjena carina te aktualnih i budućih gospodarskih poremećaja uspjeh tvrtki ovisit će o njihovoj sposobnosti istovremenog dugoročnog planiranja i brzog prilagođavanja kako bi uspješno navigirale sve složenijim globalnim tržištem - napomenuo je Tomislav Brezinščak, vodeći partner za jugoistočnu Europu u McKinsey & Company.