Fiskalizacija 2.0: 1,6 milijuna računa - sustav radi, praksa zapinje

U prva dva tjedna primjene Fiskalizacije 2.0, od 1. do 13. siječnja 2026., u sustavu je fiskalizirano više od 1,6 milijuna eRačuna, a u razmjenu je bilo uključeno gotovo 300 tisuća poreznih obveznika, pokazuju podaci Porezne uprave.

 

Prema službenim informacijama, eračune je u promatranom razdoblju razmijenilo više od 216 tisuća poreznih obveznika, dok je aplikaciju MikroeRačun koristilo njih nešto više od 96 tisuća. U sustav su uključena 33 informacijska posrednika, a deset poreznih obveznika razvilo je vlastita rješenja za razmjenu eRačuna.

 

Iz Porezne uprave ističu da se, unatoč velikom opsegu razmjene, povremeni problemi u praksi i dalje javljaju, no naglašavaju da je riječ ponajprije o prijelaznim i tehničkim poteškoćama, a ne o nestabilnosti sustava.

 

Jedan od najčešćih razloga problema jest činjenica da dio poreznih obveznika još nije potvrdio pristupnu točku za razmjenu eRačuna. To samo po sebi nije protivno zakonu ako obveznik nema obvezu izdavanja ili zaprimanja eRačuna, no u takvim će slučajevima Porezna uprava obveznicima uputiti poziv za dodatno usklađenje.

 

Problemi se javljaju i zbog nedovoljne prilagodbe računovodstvenih i poslovnih programa, kao i zbog nepoštivanja propisane strukture eRačuna prema EU normi i hrvatskom proširenju. Ako eRačun nije izrađen u zadanoj formi, nije moguće izraditi ni fiskalizacijsku poruku, zbog čega razmjena zapinje već na tehničkoj razini.

 

Porezna uprava navodi i da dio poteškoća proizlazi iz nedovoljne informiranosti korisnika, iako su tehnički dokumenti i validator za provjeru ispravnosti eRačuna javno dostupni. Kao čest primjer navode se upiti o datumu isporuke ili jedinicama mjere, koji su već jasno definirani važećim pravilima.

 

Poseban problem predstavlja i situacija u kojoj porezni obveznik u FiskAplikaciji nije upisao osobu ovlaštenu za provedbu fiskalizacije. U tim slučajevima fiskalizirani podaci nisu vidljivi u sustavu, iako je druga strana u razmjeni dostavila potrebne podatke, zbog čega se eRačuni prikazuju u pregledu nefiskaliziranih podataka.

 

Porezna uprava pritom dodatno pojašnjava da je značajan broj upita vezan uz tumačenje statusa u FiskAplikaciji, koja služi kao pregled i usporedba fiskaliziranih podataka, a ne kao alat za automatsko odbijanje ili ispravljanje računa. Statusi pokazuju je li eRačun zaprimljen, naplaćen ili odbijen te jesu li fiskalizaciju provele obje strane i jesu li podaci međusobno usklađeni.

 

Status neuparen uobičajen je u početnoj fazi razmjene, jer izdavatelj i primatelj imaju rok od pet radnih dana za fiskalizaciju, dok status odstupanje znači da su obje strane poslale fiskalizacijsku poruku, ali postoje tehničke razlike u podacima. Iz Porezne uprave naglašavaju da status odstupanje ne predstavlja razlog za odbijanje eRačuna, niti zahtijeva automatske ispravke ili ponovno slanje dok se provjera računa provodi u redovnom postupku likvidature.

 

Upozorava se i da novi sustav razotkriva postojeće prakse koje nisu bile u skladu s poreznim propisima, poput izdavanja računa za interne obračune ili navođenja netočnog datuma izdavanja računa, te da se poslovni i računovodstveni programi moraju uskladiti ne samo sa Zakonom o fiskalizaciji, nego i s ostalim važećim propisima.

 

Kod uočenih odstupanja poreznim se obveznicima preporučuje da najprije provjere podatke u vlastitim ERP i računovodstvenim programima, a zatim se, ovisno o vrsti problema, obrate informacijskom posredniku ili ovlaštenoj osobi za fiskalizaciju. FiskAplikacija pritom služi kao ‘zrcalo’ objedinjenih podataka i alat za postupno usklađivanje, a ne kao izvor novih obveza.

 

U fazi implementacije Porezna uprava najavljuje partnerski pristup prema poreznim obveznicima te primjenu načela oportuniteta, prema kojem se prekršajni postupci neće pokretati ako obveznici surađuju i ispravljaju uočene nepravilnosti.

 

Zaključno poručuju da Fiskalizacija 2.0 funkcionira stabilno i u velikom opsegu, a fokus u narednom razdoblju bit će na dodatnom ujednačavanju tehničkih pravila, jačanju koordinacije svih sudionika te povećanju učinkovitosti i kvalitete razmjene eRačuna, što bi dugoročno trebalo donijeti veću automatizaciju i uštede u poslovanju.