Repriza 2022. godine na financijskim tržištima

Pišu: Marin Onorato i Goran Dubček, Mathematica Capital Partners

'Povijest se ne ponavlja, ali se rimuje'. Rečenica koju je navodno izjavio veliki američki pisac Mark Twain spominje se svakodnevno u popularnoj kulturi, ali i na financijskim tržištima kada se scenariji i grafovi cijena uspoređuju s prošlim događajima.

Razvoj trenutnih događaja na geopolitičkoj sceni i posljedično na financijskim tržištima doista podsjeća na 2022. godinu kada su ruske snage napale Ukrajinu, ali paralele postoje i s nekim događajima iz 70-ih godina prošlog stoljeća.

Velika razlika između situacije danas i one iz 2022. godine je ekonomska slika razvijenih država koja je puno lošija nego tada, dok je inflacija bitno niža, što centralnim bankama posao čini uvelike težim nego prije 4 godine.

Rat u Ukrajini 2022.: energenti, inflacija i krah 60:40 portfelja

24. veljače 2022. godine ruske vojne snage napale su ciljeve u Ukrajini i započele najveći rat u Europi još od Drugog svjetskog rata. Mjesecima ranije ruske snage gomilale su se uz granicu uz komentare iz Kremlja da se radi samo o vježbama, što su financijska tržišta uglavnom ignorirala kao još jedan geopolitički rizik koji se neće materijalizirati.

Nakon napada brzo je postalo jasno da će utjecaj na svjetsku ekonomiju biti velik zbog uloge Rusije i Ukrajine u opskrbi sirovinama. Cijena nafte, plina i žitarica porasla je za gotovo 100%, cijene dionica pale su oko 20%, a cijene državnih obveznica za čak 30%, dok zlato nije uspjelo trajno zaštititi portfelje investitora.

Ubrzo je uslijedila najviša inflacija od 80-ih godina, a centralne banke podigle su kamatne stope na razine viđene prije globalne financijske krize, čineći 2022. jednu od najlošijih godina za klasični 60:40 portfelj i pokazujući da obveznice više nisu pouzdan zaštitni element kada se trguju uz prinose blizu 0%.

Rat SAD-a i Irana, zatvoreni Hormuz i šok na obveznicama

Četiri godine kasnije američki predsjednik odlučuje bombardirati Iran, koji u odgovoru koristi Hormuški tjesnac kako bi blokirao oko 20% svjetske trgovine naftom i plinom. Tržišta su pred napad bila na vrhuncima, očekujući “pokazivanje snage” bez većih posljedica, no iranski vođe ovaj put reagiraju oštrije i uzrokuju novu energetsku krizu.

Svakim danom zatvorenog tjesnaca raste vjerojatnost globalne ekonomske krize, dok se sudionici nadaju da će Trump ponoviti svoj TACO pregovarački manevar – snažan pritisak, potom brzo popuštanje. Slična očekivanja imaju i centralni bankari koji su između čekića inflacije i nakovnja usporavanja ili recesije.

Cijena nafte i plina porasla je za oko 50% od početka sukoba, dionice su se korigirale 5–15% ovisno o državi i sektoru, a najveći šok ponovno trpe obveznice: kratke državne obveznice s dospijećem od dvije godine pale su više od 1%, dok su cijene desetogodišnjih obveznica u četiri tjedna pale za oko 4%, a čak je i zlato izgubilo više od 10% od početka sukoba.

Isti tržišni obrazac kao 2022., ali slabiji rast i niža inflacija

Gledajući financijska tržišta, situacija danas gotovo preslikava 2022., no ekonomske varijable su bitno drukčije. Ekonomski rast slabi već dvije godine, dok je 2022. bio na vrhuncu nakon Covid krize.

Stope inflacije diljem svijeta, uz poneke iznimke, prošlog su mjeseca bile na najnižim razinama u tri godine, dok su na početku sukoba u Ukrajini već bile oko 6% zbog viših cijena energenata i snažne potražnje.

Uz to, kamatne stope su tada bile na nuli, a danas su znatno više, što dodatno otežava posao centralnim bankama.

Stagflacija kao realan scenarij i ograničeni manevarski prostor banaka

Iz tih razloga centralne banke danas imaju još teži zadatak nego 2022. jer inflacija iz komponente potražnje stoji na 2–3% ovisno o državi, dok je ekonomski rast vrlo skroman – u Europi je i bez krize oko Irana prognoziran na svega oko 1%.

Tržište rada u SAD-u slabi već dvije godine, što dodatno zabrinjava Fed, dok se scenarij stagflacije – kombinacije visoke inflacije i sporog rasta – sve ozbiljnije razmatra kao vjerojatan.

Čak i kad bi željele, centralne banke teško mogu agresivno dizati kamatne stope zbog visoke razine zaduženosti država, no ako se kriza oko Irana produlji, vjerojatno će barem simbolično podizati stope kako bi javnosti pokazale da reagiraju na inflaciju, uz cijenu dodatnog pritiska na već krhke zapadne i tržište u razvoju.