HLIPO indeks ostaje u zoni buma, ali rast usporava

HLIPO, Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma, četvrti kvartal zaredom bilježi pad na godišnjoj razini. Unatoč tomu indeks se i dalje zadržava u kvadrantu buma, što govori da poslovni ispitanici očekuju da će njihove poslovne aktivnosti rasti i u idućem razdoblju.

U istraživanju poslovnog optimizma koje je agencija Hendal provela potkraj prošle godine na uzorku od 400 gospodarskih subjekata u sedam ključnih sektora gospodarstva više optimizma nego godinu prije iskazali su samo sektori graditeljstva i energije, a pad poslovnog optimizma iskazan je u sektoru proizvodnje, osobito u sektorima trgovine, turizma, ITa-a te prijevoza/usluga.  HUP-ov glavni ekonomist ​Hrvoje Stojić kaže da to sugerira usporavanje realnog rasta hrvatskoga BDP-a potkraj godine, što je u skladu s HUP-ovom prognozom da će realni rast ove godine usporiti na dva i pol posto s očekivanih tri posto 2025. godini.

U nastavku donosimo cjeloviti komentar Hrvoja Stojića na najnovije pokazatelje HLIPO-a.  

Višak kapaciteta u globalnoj logistici

-  Slabiji sentiment u prometu i logistici odražava neizvjesnost u vanjskoj trgovini, pritisak na marže zbog rasta troška rada, te poremećaje u lancima opskrbe povezane s carinskim politikama i promjenama trgovinskih tokova. Svjetska logistika se suočava s 'freight' recesijom obilježenom viškom kapaciteta (+29 posto od 2022.) i padom cijena vozarina, što pogađa profitabilnost i investicije u sektoru. UNCTAD očekuje rast svjetskog pomorskog prometa u 2025. manji od dva posto, a Hrvatska zbog stare željezničke infrastrukture ne uspijeva iskoristiti geostrateške prednosti.

Iako IT sektor u 2025. bilježi oporavak izvoza usluga, glavni strukturni problem ostaje nekonkurentan trošak rada zbog poreznog opterećenja i nedostatni poticaji za istraživanja, razvoj i inovacije, što ograničava razvoj domaćih IT tvrtki i slabi njihove tržišne pozicije. Dodatni rizik je slabljenje optimizma u globalnoj IT industriji, potaknuto raspravama o mogućem postojanju AI balona, što povećava neizvjesnost poslovnih očekivanja i preispitivanje isplativosti ulaganja u područje umjetne inteligencije. U slučaju korekcije na američkom i drugim razvijenim tržištima, hrvatski izvoznici softvera bili bi izloženi padu narudžbi. Negativne učinke dodatno bi pojačala činjenica da IT tvrtke zbog spomenutog pogoršanja konkurentnosti nedovoljno brzo provode tranziciju s generičkih usluga prema IT produktima, nužnu za rast dodane vrijednosti i dugoročnu konkurentnost. 

Pogoršanje poslovne klime u trgovini

Realni rast trgovine na malo usporio je u drugoj polovici godine zbog manjeg broja inozemnih turističkih noćenja i realno niže potrošnje stranaca, sporijeg rasta zaposlenosti ispod dva posto i slabijeg potrošačkog kreditiranja, a realni rast plaća usporit će sa šest posto u 2025. na prosječno 2,5 posto u 2026. Istodobno, trgovinu muči izraženi manjak radne snage, što povećava troškove poslovanja, smanjuje operativnu fleksibilnost i ograničava prilagodbu u uvjetima slabije potražnje. U takvim okolnostima dodatni regulatorni pritisci samo pogoršavaju poslovnu klimu u trgovini. Zakonske objave cjenika već osigurava dovoljnu razinu transparentnosti za učinkovito funkcioniranje tržišta i poticanje konkurencije među trgovcima i dobavljačima, dok dodatne administrativne mjere, poput najnovijeg širenja liste zamrznutih cijena, gube svrhu i stvaraju nepotrebne troškove poslovanju Uz usporavanje maloprodaje, slabije turističke prihode, popuštanje inflacije hrane i energenata te trajne pritiske na tržištu rada, povlačenje ograničenja i preispitivanje zabrane rada nedjeljom nameću se kao ekonomski opravdani potezi.

HLIPO 4 kvartal 2025.

Realni rast BDP-a je znatno usporio u trećem kvartalu prošle godine na 2,3 posto godišnje (s 3,4 posto u prvoj polovici godine) zbog slabijeg rasta osobne potrošnje i industrijske proizvodnje te realnog pada izvoza usluga. U četvrtom kvartalu očekuje se sličan rast od oko 2,5 posto uslijed sporijeg rasta osobne i javne potrošnje, povećanih izdataka građana za inozemna putovanja te pogoršanja poslovne klime kod naših glavnih trgovinskih partnera. Na potonjoj osnovi je pogoršan sentiment među domaćim industrijalcima unatoč dobrom rastu narudžbi kroz drugu polovicu godine i ubrzanju rasta proizvodnje potkraj godine.

Snažan rast zaliha gotovih proizvoda uz nižu iskorištenost kapaciteta industrije upućuje na oprez zbog neizvjesne ino potražnje, što se odražava i na pad udjela tvrtki koje u iduća tri mjeseca očekuju rast izvoza na 7,7 posto krajem 2025. s deset posto krajem 2024. Stabilizacija europske industrije na krilima ulaganja u obranu i infrastrukturu omogućila je pak snažno ubrzanje rasta izvozno-orijentiranih kapitalnih dobara (električna oprema, transportna sredstva, metalni proizvodi) više dodane vrijednosti. U 2025. je udvostručen rast proizvodnje kapitalnih dobara na oko deset posto u odnosu na prosjek od 2022. do 2024. godine. Oporavak bilježe i intermedijarna dobara (kemikalije, gumeni i plastični proizvodi), a dobra vijest je snažan rast produktivnosti u oba sektora (kapitalna i intermedijarna dobra) uz snažan rast narudžbi.

Pritisci na profitabilnost poduzeća

Procjena rasta BDP-a u 2026. ostaje na 2,5 posto zbog slabog oporavka u euro području, nepovoljnog utjecaja globalnih trgovinskih politika, manjeg fiskalnog impulsa i hlađenja tržišta rada. Iako su poslovne investicije motivirane poboljšanjem produktivnosti  i pokretane rastom investicijskih kredita (oko deset posto) i vrlo niskim realnim kamatama, na privatne investicije nepovoljno djeluju nekonkurentan trošak rada, električne energije, nekonkurentni regulatorni poticaji, neizvjesnost u okruženju, kao i niska profitabilnost poduzeća.

Naime, udio bruto operativne dobiti kroz je dvije godine pao za čak sedam postotnih bodova, na 33,5 posto BDP-a, a udio ukupnih primanja zaposlenih skočio je za pet postotnih bodova, na 49,4 posto BDP-a Ovo jasno odražava pritiske na profitabilnost poduzeća te smanjenje kapaciteta za ulaganja. Bruto dobit naših tvrtki oko je oko sedam posto BDP-a niža u odnosu na prosjek EU-a te čak 11 posto BDP-a ispod prosjeka CEE regije. Istodobno, primanja zaposlenih su 1,5 posto BDP-a iznad prosjeka EU-a te čak 4,5 posto BDP-a iznad prosjeka CEE regije. To znači da ni izbliza ne dosežemo razine koje bi podržale veće investicije i održiv rast plaća, osobito u uvjetima snažnog rasta troškova rada i viših troškova energije u odnosu na pretkrizno razdoblje.

U prvih devet mjeseci 2025., Hrvatska je viceprvak EU prema rastu troška rada (+10,7 posto) nakon rekordnih 15,8 posto u 2024. A rast ukupnih primanja zaposlenih (26 posto realno od 2019.) sve više je potican državnim intervencijama i dvostruko je brži od realnog rasta produktivnosti. To ukazuje na gubitak konkurentnosti, ograničava rast profitabilnosti i smanjuje kapacitet za ulaganja u produktivnost u dijelovima hrvatske ekonomije.

Dodatno je važno istaknuti kako je u zadnje tri godine čak oko 75 posto prosječno rasta BDP-a od 3,5 posto (odnosno više od 2,5 postotna boda) došlo iz javnog sektora, dok je u ranije tri godine njegov doprinos iznosio tek jedan postotni bod. Za održiv realni rast od oko 2,5 posto u srednjem roku nužan je jači doprinos privatnog sektora, a to je moguće jedino značajnim privatnim ulaganjima u produktivnost poput onih u istraživanja, razvoj i inovacije te energetski sektor. Nadalje, potrebno je izjednačiti porezne terete rada i rente i rezati parafiskalne namete. Također je nužno provoditi aktivne politike tržišta rada uz reformu obrazovnog sustava. Svakako treba izbjeći ulazak u proceduru Prekomjernog deficita u cilju očuvanja povoljnih uvjeta financiranja. Napokon, ulaganja je potrebno koncentrirati u nove proizvode i usluge koji se mogu skalirati kroz daljnju integraciju u globalne lance vrijednosti, odnosno izvoz.

Ekonomskog optimizma nema ni 'izvana'

Nakon zadnjih objava njemačkog IFO indeksa te PMI indeksa menadžera nabave, jasno je da nema ekonomskog optimizma ni 'izvana', s obzirom na pogoršanje 6-mjesečnih očekivanja. Vodeći poslovnih ljudi gube povjerenje u oporavak ekonomije u izostanku sveobuhvatnih reformi i narušene predvidivosti ekonomske politike zbog sporova unutar vladajuće koalicije. Ovo je važno jer učinak fiskalne politike, za koji se procjenjuje da će u 2026. poduprijeti privatni sektor u visini od 0,8 posto BDP-a, također ovisi o optimizmu tvrtki. Institut RWI procjenjuje kako je tzv. fiskalni multiplikator, kojim se navedeni fiskalni poticaj (0,8 posto) množi, manji od jedan kada su očekivanja tvrtki zamagljena političkim nesuglasicama.

Sve to slabi izglede za gospodarski oporavak u sljedećoj godini, osobito s obzirom na stagnaciju tvorničkih narudžbi na relativno niskoj razini. Time su temelji prognoze realnog rasta BDP-a očekivanog na razini od 1,2 posto u 2026. godini sve izloženiji negativnim rizicima.

Izostanak strukturnog zaokreta, visoki troškovi energije i neizvjesnost oko industrijske tranzicije i dalje opterećuju poslovni sektor, što upućuje da će oporavak Njemačke - i šireg euro područja - biti sporiji od očekivanog, unatoč najavljenoj fiskalnoj ekspanziji i još uvijek povoljnim uvjetima financiranja. Rast javne potrošnje donosi povećane izdatke za obranu i infrastrukturu (500 milijardi eura), dodatak na mirovine roditelja, ubrzanu amortizaciju za tvrtke, niže cijene električne energije za tvrtke i niži PDV u ugostiteljstvu. Sve u svemu, očekujemo rast njemačke ekonomije u 2026. od oko 1,2 posto zahvaljujući fiskalnom stimulansu (0,8 posto BDP-a) te većem broju radnih dana (doprinos 0,4 posto BDP-a).

Prognoze za ostatak euro područja su slabije s obzirom na to da je poticajna politika ECB glavni ‘poguranac’, dok je učinak fiskalnih potpora poput EU fonda za oporavak (NGEU) u padu. Dodatno, američke carine usporit će rast eurozone za 0,3-0,6 postotnih bodova BDP-a kroz dvije godine. Kako se projekti NGEU sredstvima sad privode kraju, rast u zemljama poput Španjolske i Italije usporit će rast u 2026. na 1,8 posto (s 2,6 posto), odnosno svega 0,5 posto. Očekujemo stoga usporavanje rasta BDP-a na razini euro područja na 0,9 posto s 1,2 posto u 2025. - zaključuje Stojić.