Hrvatska troši sve više na lijekove: Izdaci rastu brže od potrošnje

Količina potrošenih lijekova u Hrvatskoj u posljednjih deset godina porasla je za oko 69 posto, dok su ukupni troškovi istodobno porasli za čak 165 posto. I nakon korekcije za inflaciju proizlazi da je realni rast izdataka za lijekove u razdoblju od 2014. do 2024. godine veći od 100 posto, stoji u analizi koju je izradio poduzetnik i investitor Nenad Bakić na temelju podataka HALMED-a.

Sličan obrazac vidljiv je i u srednjem roku. U posljednjih pet godina (2019.–2024.) volumen potrošnje povećan je za oko 28 posto, dok su troškovi porasli za 73 posto nominalno, odnosno oko 37 posto realno. Samo u 2024. godini, u odnosu na 2023., potrošnja lijekova porasla je za 7 posto, dok su izdaci skočili za 20 posto, što dodatno potvrđuje da se financijski pritisak na zdravstveni sustav ubrzano povećava.

Ukupna potrošnja u 2024. godini dosegnula je 1.639 definiranih dnevnih doza (DDD) na tisuću stanovnika, dok su ukupni izdaci za lijekove iznosili približno 1,76 milijardi eura. Relativno mali broj lijekova pritom generira najveći dio ukupnih izdataka zdravstvenog sustava: samo 50 lijekova čini oko 67 posto ukupne potrošnje, dok otprilike 110 lijekova sudjeluje s čak 80 posto ukupnih troškova.

Vitamin D (kolekalciferol) najpropisivaniji je lijek u Hrvatskoj, s potrošnjom od 125,8 DDD/1000 stanovnika dnevno u 2024. godini, pri čemu je njegova potrošnja u posljednjih osam godina porasla za 566 posto. Među najčešće korištenim lijekovima su i statini, atorvastatin i rosuvastatin, koji zajedno imaju potrošnju od 133 DDD/1000 stanovnika dnevno, što znači da ih svakodnevno uzima otprilike 13 posto populacije, odnosno više od pola milijuna ljudi. 

Po kategorijama lijekova, najveći apsolutni rast potrošnje zabilježen je u skupini lijekova za probavni sustav, s porastom sa 137 na 360 DDD na 1000 stanovnika dnevno, odnosno za 223 DDD. Istodobno, antineoplastici imaju najveći udio u ukupnim izdacima za lijekove - čak 40 posto cjelokupnog budžeta i odgovorni su za otprilike polovicu ukupnog rasta troškova lijekova u posljednjih pet godina.

Analiza pokazuje i da je Hrvatska prešla s ispodprosječne na natprosječnu potrošnju antibiotika. U 2024. godini potrošnja je bila 11 posto viša od prosjeka OECD-a, što je suprotno ciljevima Europske unije usmjerenima na smanjenje antimikrobne rezistencije (AMR). Sličan obrazac vidi se i kod kardiovaskularnih lijekova: Hrvatska je 2019. godine prestigla prosjek OECD-a te danas troši oko 12 posto više kardiovaskularnih lijekova od prosječne zemlje članice OECD-a.

Najveća potrošnja lijekova bilježi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (21 posto iznad hrvatskog prosjeka), zatim u Virovitičko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, dok se najmanje lijekova troši u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Gledano regionalno, kontinentalna Hrvatska troši 15 do 20 posto više lijekova od primorske.

Jedan od razloga porasta potrošnje lijekova treba tražiti u demografskim trendovima i većoj dostupnosti liječenja, dok se snažno povećanje financijskih izdataka može povezati s većim korištenjem skupljih lijekova, poput antineoplastika, ali i s pomalo zabrinjavajućim trendovima rasta potrošnje pojedinih skupina lijekova. U takvim okolnostima, troškovi po pacijentu rastu znatno brže od volumena propisanih terapija, što dugoročno otvara pitanje održivosti financiranja zdravstvenog sustava.