Hrvatski eurozastupnik: EU parlament neće podržati proračun bez dorade

Europski parlament neće podržati novi višegodišnji financijski okvir EU-a bez ozbiljne dorade. Ekskluzivno je to za Lider poručio Karlo Ressler, hrvatski europarlamentarac i novi izvjestitelj Europskog parlamenta za Uredbu o nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima (NRPP), ključni zakonodavni akt kojim se postavljaju pravila za korištenje većine europskih sredstava u okviru budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (VFO) za razdoblje 2028.–2034.

Njegova pozicija nije jednostavna. Kao izvjestitelj Europskog parlamenta, Ressler prvo ima odgovornost ujediniti kolege i Parlament oko zajedničke pozicije različitih odbora, prvenstveno odbora za proračun, regionalni razvoj i poljoprivredu, kao i različitih političkih opcija, a potom se za usuglašenu poziciju mora boriti u pregovorima s Vijećem, odnosno državama članicama.

U travnju službena pozicija

A dogovora u EU parlamentu još nema. Europski parlament trebao bi do travnja utvrditi svoju službenu poziciju o budućem VFO-u i krenuti s daljnjom procedurom, a već je sada jasno da će biti zahtjevno očuvati ravnotežu između novih političkih prioriteta, poput konkurentnosti i obrane, i tradicionalnih politika kao što su kohezija i poljoprivreda.

– Europa mora imati kapacitet za odgovor na nove izazove, ali to ne smije narušiti ravnomjeran razvoj niti podrivati povjerenje u projekt snažne Europe, a to znači da kohezijska politika nije prostor u kojem se može tražiti jednostavna fiskalna kompenzacija za nove ambicije. Reforma proračuna mora omogućiti stvarno pojednostavljenje za krajnje korisnike, osobito za manje entitete koji nemaju administrativne kapacitete za upravljanje pretjerano složenim fondovima – odgovorio nam je Ressler na pitanje ključnih „crvenih linija“ koje bi dovele do toga da Europski parlament ne podrži VFO u postojećem obliku.

Pregovori su u tijeku, a zastupnik Ressler već ih sada ocjenjuje zahtjevnima i osjetljivima u mnogim elementima.

– To je sve samo ne rutinski formalni proces. O dugoročnom europskom proračunu pregovara se samo jednom svakih sedam godina, a posljedice ne mogu biti dalekosežnije. Kad se ključna pravila jednom utvrde, mogućnosti za kasnije ispravke i utjecaj su puno manji. Svi akteri to razumiju i nastojat će nametnuti svoje prioritete. Doći do većine bit će teže nego ikada i zbog nove dinamike aktualnog saziva koji je fragmentiran i u kojem je suradnja između klubova nestalnija nego ranije – naglašava Ressler i dodaje da, za razliku od nacionalnih parlamenata, u Europskom parlamentu ne postoji fiksna koalicija.

Desna većina je glavna, ali i to je neizvjesno

Dosad su se, primjerice, važne odluke o smanjenju administrativnog opterećenja ili uvođenju više reda u migracijsku politiku donosile desnom većinom, no kako će to funkcionirati dalje, zasad je neizvjesno.