HUP: Prije poreza na ekstra dobit, utvrdite razloge većeg profita

Prije naplate poreza na ekstradobit, najavljen u sklupu paketa antinflacijskih mjera, potrebno je utvrditi iz kojih je točno razloga došlo do povećanja profitabilnosti, poručili su iz udruge poslodavaca. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u četvrtak je reagirala na predstavljene mjere, na početku poručivši da podržava antiinflacijske mjere  koje adresiraju temeljne uzroke inflacije.

Međutim, u HUP-u upozoravaju kako planirano ponovno uvođenje poreza na ekstra dobit stvara dodatnu investicijsku neizvjesnost pred očekivano pristupanje OECD-u. - Takve mjere će zahvatiti i najuspješnije tvrtke, koje ulažu u produktivnost, razvoj, nova radna mjesta i rast plaća zaposlenika. Stoga je nužno utvrditi točne razloge rasta poslovnih rezultata, kako bi se izbjeglo rušenje konkurentnosti onih dijelova gospodarstva koji stvaraju dodanu vrijednost - stoji u priopćenju.

Zaustavljeno bujanje plaća

Također, jedna od posljedica prethodnog poreza na ekstra dobit je pad udjela ulaganja nefinancijskih poduzeća na osam posto poslovnih prihoda u odnosu na prosječnih 12,5 posto u pred-pandemijskom razdoblju. HUP kontinuirano upozorava da se inflacija u Hrvatskoj više ne može promatrati isključivo kao uvozna ili energetska, nego da je sve snažnije povezana i s domaćim okolnostima pritiskom na rast plaća, rastom administrativnih troškova i pregrijanom agregatnom potražnjom.

- Pozdravljamo uvođenje ciljanih mjera, za što smo se kontinuirano zalagali, s obzirom na to da linearni socijalni transferi, energetske subvencije i administrativna ograničavanja cijena, nisu dovoljno učinkovito odgovorili na domaće uzroke inflacije koji sve snažnije utječu na hrvatsko gospodarstvo. HUP zato ističe važnost uspostave funkcionalnog registra stanovništva koji bi omogućio pravednije i učinkovitije usmjeravanje socijalnih potpora prema najugroženijim građanima, uz istodobno smanjenje neselektivne proračunske potrošnje - kažu iz HUP-a.

Glavna direktorica Irena Weber pozdravila je zaustavljanje daljnjeg bujanja mase plaća u javnom sektoru i mjere koje idu prema stabilizaciji javne potrošnje. - Hrvatska danas treba fiskalnu odgovornost i jasne signale stabilnosti, ali i politike koje dugoročno štite konkurentnost gospodarstva. Inflacija u Hrvatskoj nije samo posljedica vanjskih šokova i cijena energenata, već je generirana i snažnim rastom plaća u javnom sektoru i neselektivnim državnim potporama. Stoga pozdravljamo i namjeru uvođenja ciljanih socijalnih transfera prema dijelovima društva kojima je pomoć zaista i potrebna, a naglašavamo i potrebu komplementarnih reformi nužnih za jačanje konkurentnosti i otpornosti gospodarstva - poručila je Weber.

Snažnije podupiranje rada

Podsjetimo, masa plaća u javnom sektoru od 2022. do 2025. porasla je za čak 63 posto, čime je Hrvatska postala zemlja s jednim od najvećih udjela mase plaća javnog sektora u BDP-u unutar EU. U udruzi poslodavaca pozitivno ocjenjuju i povećanje poreznog opterećenja na kratkoročni najam turizmu.

U HUP-u smatraju da bi efektivno porezno opterećenje paušalnih modela iznajmljivanja bilo višestruko niže od opterećenja rada, čime se slala pogrešna poruka o tome što hrvatska porezna politika želi poticati. Fiskalna politika mora snažnije podupirati rad, produktivnost i stvaranje dodane vrijednosti, te da se od rada isplati živjeti. HUP smatra kako se kupovna moć građana dugoročno učinkovitije jača poreznim rasterećenjem rada nego administrativnim intervencijama koje dodatno potiču inflatorne pritiske.

Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

- Kako bi se dugoročno očuvala konkurentnost hrvatskog gospodarstva i investicijska atraktivnost zemlje, HUP predlaže dodatne strukturne mjere koje između ostalog uključuju daljnje smanjenje poreznog opterećenja rada i snažnije mjere za povećanje stope zaposlenosti, osobito među mladima i visokokvalificiranim kadrovima, modernizaciju poticaja za ulaganja po uzoru na najbolju praksu članica EU, kao i promjenu politike određivanja cijene električne energije kao poluge osiguranja konkurentnih cijena energenata za gospodarstvo i ulaganja u energetsku infrastrukturu. Ključno je zadržati stabilan rast BDP-a, osigurati investicijsku aktivnost i stvaranje više dodane vrijednosti te sačuvati visoku stopu zaposlenosti - zaključak je predsjednika HUP-a Mislava Balkovića.

Komentar HGK

HUP zaključuje kako antiinflacijska politika mora biti dio šire strategije gospodarskog razvoja koja osigurava stabilnost cijena, rast investicija i održivo povećanje životnog standarda građana. Na antiinflacijske mjere osvrnula se i Hrvatska gospodarska komora (HGK) gdje kažu kako je jasno da bez energenata nema ekonomske aktivnosti, a globalna se ekonomija suočava s vrlo ozbiljnim rizicima oko opskrbe energenata i gnojiva.

Nedostatak 10 milijuna barela nafte na dan kroz godinu dana (pad opskrbe od 10 posto) rezultirao bi izraženim padom globalne ekonomske aktivnosti. Situacija je znatno ozbiljnija nego što bi sugerirao letimičan pregled reakcija financijskih tržišta, tvrde u toj instituciji.

- Vlada je u ovim uvjetima morala reagirati ne bi li obuzdala inflaciju i sačuvala proračunsku stabilnost. Snažna domaća potražnja u Hrvatskoj, za razliku od većine ostatka euro područja, jedan je od izvora inflatornih pritisaka, pa podržavamo nastojanja da se smanje ti pritisci prvenstveno kroz zahvate na rashodovnoj strani proračuna i kroz zamrzavanje administrativnih cijena - kažu u HGK.

U kontekstu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit, u HGK smatraju kako je važno unutar nadolazećeg manevarskog okvira omogućiti privatnom sektoru kroz druge mehanizme nastavak djelovanja, ulaganja i inoviranja. - U tom kontekstu podržavamo i izradu nove industrijske strategije. HGK se snažno zalaže za povećanje konkurentnosti hrvatske industrije i rast produktivnosti te usklađenje rasta plaća s rastom produktivnosti. Dobro postavljena industrijska strategija važna je za povećanje otpornosti hrvatske ekonomije i smanjenje inflatornih pritisaka - zaključili su iz HGK.