I mali naftni šok urušit će ekonomski rast eurozone

Majka svih naftnih šokova koja će svjetsko gospodarstvo zakucati u duboku krizu ili samo 'još jedan u nizu'? Spomenuta nedoumica o utjecaju skoka cijene 'crnog zlata' početkom tjedna bila je glavna zaokupljenost ekonomski orijentiranih svjetskih medija nakon što se sukob između Irana s jedne te SAD-a i Izraela s druge strane proširio cijelim Bliskim istokom. Pogibija iranskoga vjerskog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, u zračnom udaru pokrenula je žestoku iransku odmazdu.

U ponedjeljak je saudijski naftni div Aramco zaustavio proizvodnju u dijelu rafinerijskoga kompleksa Ras Tanura na obali Perzijskog zaljeva nakon napada iranskog drona. Ras Tanura jedan je od najvećih rafinerijskih kompleksa na Bliskom istoku, s kapacitetom prerade 550 tisuća barela nafte na dan. Još je veći udarac svjetskoj energetskoj trgovini došao iz Katra, koji je, našavši se pod udarom iranskih raketa, zaustavio proizvodnju ukapljenoga prirodnog plina (LNG). Cijene plina u Europi odmah su porasle 50 posto.

Zaprepašteno tržište

Sve je to samo dodatno pojačalo zabrinutost na globalnom energetskom tržištu, ionako zaprepaštenome što je pomorski promet Hormuškim tjesnacem gotovo prekinut. Pomorskim prolazom, širokim 39 kilometara u najužem dijelu, protječe petina svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom, odnosno prosječno 21 milijun barela nafte na dan. Iranska vojska objavila je da zatvara plovidbu tjesnacem, uz prijetnju napada na svaki brod koji pokuša proći.