Kraj Jakuševca: Zagreb ulaže više od 300 milijuna eura za otpad

Ako je suditi po 'Planu gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje do 2029. godine', Grad ulazi u najambiciozniji investicijski ciklus u sustavu gospodarenja otpadom u svojoj povijesti, s jasno definiranim rokovima, iznosima i infrastrukturom koja bi trebala zatvoriti jedno poglavlje zvano Jakuševec te otvoriti drugo, ono kružnog modela upravljana otpadom.

Prema Planu gospodarenja otpadom Zagreb razmatra dva financijska scenarija za razvoj sustava. Prvi, ambiciozniji, predviđa ulaganja od 54.6 milijuna eura u postrojenja za sortiranje suhih reciklata i obradu biootpada, čime se osigurava dugoročna stabilnost i veća sigurnost u ispunjavanju ciljeva recikliranja. Drugi scenarij, racionaliziran, spušta početnu investiciju na nešto više od 42 milijuna eura, uz manje kapacitete, ali i mogućnost naknadnog širenja.

155 milijuna za CGO

No stvarni financijski i operativni fokus leži u projektu koji nadilazi oba scenarija, Centru za gospodarenje otpadom Zagreb (CGO), čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko 155 milijuna eura, od čega je 129 milijuna eura prihvatljivo za sufinanciranje iz EU fondova. Riječ je o hibridnom postrojenju kapaciteta oko 359 tisuća tona tona otpada godišnje, koje će objediniti mehaničku, biološku i logističku obradu otpada za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

Projekt je već u fazi idejnog rješenja (ožujak 2025.), lokacijska dozvola očekuje se 2026., dok bi izgradnja trebala početi 2027. i trajati dvije godine, a probni rad planiran je krajem 2028. godine. CGO će uključivati linije za sortiranje, biosušenje i proizvodnju goriva iz otpada, kao i biološku obradu biootpada, uz zaseban sustav za pročišćavanje otpadnih voda.

Grad je precizno definirao i kapacitete, pa kažu da bi CGO trebao imati kapacitete za  134 tisuće tona godišnje za mehaničku obradu miješanog otpada, 107.300 tona za biosušenje, 54.100 tona za sortiranje ambalaže, 93.400 tona za papir i karton, 58 tisuća tona za biootpad te 50 tisuća tona za glomazni otpad. Paralelno s CGO-om, Grad planira i razvoj infrastrukture 'niže razine', koja izravno utječe na svakodnevno ponašanje građana i operativnu učinkovitost sustava.

Centar za ponovnu uporabu

Jedan od ključnih projekata je Centar za ponovnu uporabu, vrijedan oko 10 milijuna eura, uz dodatnih 600 tisuća eura za projektnu dokumentaciju. Koncept uključuje zaprimanje, popravak i redistribuciju predmeta, 'reuse shop', edukacijske sadržaje i integrirano reciklažno dvorište površine tri tisuće do pet tisuća četvornih metara. Model se naslanja na skandinavske primjere, ali s naglaskom na lokalne obrtnike i razvoj kružnog gospodarstva.

Istodobno, Zagreb širi mrežu reciklažnih dvorišta. Nakon analize koja je pokazala neravnomjernu dostupnost, pokrenuta je izgradnja devet novih lokacija (Maksimir, Gornja Dubrava, Sesvete, Trnje, Trešnjevka – jug i sjever, Stenjevec, Brezovica i Novi Zagreb – istok). Ukupna investicija za osam dvorišta procjenjuje se na oko 5,2 milijuna eura.

Više korisnika više smeća

Podaci potvrđuju rast sustava: s 25.112 tona otpada i 370.127 korisnika 2021. godine, na 29.967 tona i 384.857 korisnika u 2024. To je jasan signal da infrastruktura više nije prateći element, nego usko grlo. Veliki infrastrukturni iskorak planira se i kroz podzemne i polupodzemne spremnike.

Do kraja 2025. predviđena je izgradnja 249 podzemnih spremnika na 60 lokacija, uz dodatnih 52 u 2026. Za polupodzemne spremnike plan je znatno veći: 330 do kraja 2025., zatim 750 u 2026. i još 750 u 2027., s ciljem dovršetka mreže do 2028. godine. Financijski okvir je jasan – oko pet milijuna eura za podzemne i oko 15 milijuna eura za polupodzemne spremnike.

Ulaganje u vodu

Uz otpad, Zagreb ulaže i u vodni sustav. Nadogradnja Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOVZ) na treći stupanj, uz integraciju termalne hidrolize i sušenja mulja, procjenjuje se na 123,4 milijuna eura. Projekt bi trebao biti dovršen do kraja 2029. godine, uz značajno smanjenje količine mulja i povećanje proizvodnje bioplina.

Neizbježna tema ostaje zatvaranje odlagališta Prudinec - Jakuševec. Trenutni tempo odlaganja iznosi oko 175 tisuća tona godišnje, dok je preostali kapacitet oko 1,04 milijuna kubičnih metara. Sanacija nakon odrona 2024.–2025. već je koštala 7,08 milijuna eura, a dugoročni trošak održavanja nakon zatvaranja procjenjuje se na 21.7 milijuna eura tijekom 30 godina.

Zagreb, realno, više nema luksuz odgađanja, jer sustav koji se sada gradi mora istovremeno riješiti tri problema, zatvoriti Jakuševec, povećati stope recikliranja i stabilizirati troškove. Ako jedna od te tri komponente podbaci, cijeli model se dovodi u pitanje. Također, zbroje li se svi ključni projekti, uključujući CGO i nadogradnju CUPOVZ-a, ukupna ulaganja prelaze 300 milijuna eura.