Kratohvil: Obrtnici nikad traženiji, cijenjeniji i plaćeniji

Obrtnici su u ovom trenutku nikad traženiji, cijenjeniji i plaćeniji, a o tome govori i podatak da ih je danas više od 135 tisuća ili 10,5 posto više nego godinu ranije, kazao je u utorak predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil. 

– To govori o velikoj potražnji za obrtništvom, i to u svim djelatnostima. Vesele također podaci o novootvorenim obrtima te interesu mladih za obrtništvo – rekao je Kratohvil na druženju s novinarima u kojem se osvrnuo na proteklu godinu i na planirane aktivnost u ovoj godini. 

Inače, po podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Republici Hrvatskoj na kraju 2025. godine broj obrta je iznosio 133.640, što u odnosu na prosinac 2024. predstavlja rast od 10.578 obrta odnosno 8,6 posto.

U prosincu 2025., kazao je Kratohvil, najveći  udio u ukupnom broju  obrta  bilježi Ceh uslužnog  zanatstva (57,9 posto), a  slijede ga Ceh ugostiteljstva i turizma (8,8 posto), Ceh prijevoza osoba i stvari (8,5 posto), Ceh frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa (8 posto), Ceh proizvodnog zanatstva (7,3 posto), Ceh trgovine (6,6 posto) te Ceh ribarstva, marikulture i poljodjelstva (2,9 posto).

Porast broja obrta bilježi se u svim županijama, a najveći je u Gradu Zagrebu (9,1 posto ili 2.279 obrta više) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (8,7 posto ili 1.378 obrta više).

Prema iznesenim podacima, u prosincu 2025.  u obrtima u Hrvatskoj bilo je zaposleno 236.280 osoba, od čega 135.843 obrtnika i 100.437 radnika. Broj ukupno zaposlenih osoba u obrtima bilježi kontinuiran rast pa se tako u odnosu na prosinac 2024. taj broj povećao za 9.797 osoba odnosno 4,3 posto.

Obrtništvo opterećeno nizom izazova

Što se tiče izazova s kojima se obrtništvo suočava, Kratohvil je izdvojio kronični nedostatak radne snage i to u svim djelatnostima, velika porezna davanja, nelojalnu konkurenciju te obrazovni sustav koji još uvijek nije adekvatan da bi pratio ono što obrtništvo i gospodarstvo trebaju. Tu su još masovna proizvodnja i uvoz jeftine robe te povećanje cijene svih ulaznih troškova, dodao je.

HOK će, kako je kazao, nastaviti tražiti promjene i unapređivati uvjete za život i rad hrvatskih obrtnica i obrtnika.

Od planiranih aktivnosti za ovu godinu naveo je nastavak problematiziranja obrtničkih tema i jačanja vidljivosti obrtničkih problema u javnosti, snažnije educiranje i informiranje obrtnika, pokretanje Fonda solidarnosti za pomoć obrtnicima i komorskom sustavu, sufinanciranje nastupa na sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu, provedbu nacionalne promotivne kampanje naukovanja kroz ESF+ projekt Poticanje strukovnog obrazovanja - učenje temeljeno na radu, pokretanje projekta za promociju prijavljenog rada i suzbijanje rada na crno u partnerstvu s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, HGK i HUP-om financiranog sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, pokretanje ESF+ projekta Unaprjeđenje majstorskog zvanja s ciljem izrade novih programa majstorskih ispita u skladu s novim tehnologijama i potrebama tržišta rada itd.

Predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Đurđica Mostarčić, odgovarajući na pitanja novinara oko problema s kojima se obrtnici suočavaju vezano uz provedbu Fiskalizacije 2.0., kazala je da se stanje polako stabilizira. 

– Uzet će to još nešto vremena, još uvijek ima izazova na svim nivoima – rekla je Mostarčić, te ocijenila pozitivnim to što je Ministarstvo financija objavilo kako neće kažnjavati za nenamjerne pogreške.