Meta ublažila sporne uvjete, izdavači i dalje traže njihovu blokadu

Meta je nakon kritika medijskih izdavača izmijenila nove uvjete korištenja poslovnih usluga, koji bi trebali stupiti na snagu 30. listopada. Kompanija u čijem su vlasništvu Facebook, Instagram i WhatsApp uklonila je iz spornih odredbi izričito spominjanje treniranja svojih proizvoda na sadržaju prikupljenom s internetskih stranica. Međutim, izdavači i pravni stručnjaci upozoravaju da preostale formulacije i dalje omogućuju široka tumačenja te traže intervenciju regulatora.

U središtu spora nalazi se mogućnost automatiziranog prikupljanja sadržaja s internetskih stranica povezanih s korisnicima Metinih poslovnih usluga. Za medijske kuće to bi, prema tumačenju stručnjaka koje je konzultirao Nieman Journalism Lab, moglo značiti preuzimanje članaka, fotografija i drugih autorskih materijala s cijelih portala, bez zasebnog licencnog ugovora i naknade.

Na promjene je prvi upozorio Stephen Beale, urednik portala The Steampunk Explorer, nakon što je u sustavu Meta Business Suite primijetio obavijest o novim uvjetima. Tim se sustavom redakcije koriste za upravljanje svojim stranicama i profilima, distribuciju sadržaja te oglašavanje.

Prvotna verzija uvjeta predviđala je da Meta automatiziranim alatima može pristupati povezanim internetskim stranicama, indeksirati ih, analizirati, preuzimati i pohranjivati njihov sadržaj. Prikupljene materijale mogla bi koristiti za pružanje, razvoj, poboljšavanje, istraživanje i treniranje svojih proizvoda i usluga.

Ostavljen prostor za tumačenja

Nakon reakcija izdavača Meta je uklonila riječ 'trenirati', a namjenu prikupljenih sadržaja ograničila na oglašivačke i poslovne proizvode. Iz kompanije tvrde da se ne radi o pokušaju preuzimanja sadržaja informativnih portala te da izmjene ne donose nova prava koja bi nadjačala postavke vlasnika internetskih stranica.

No odvjetnik za medijsko pravo i intelektualno vlasništvo Matt Topic upozorava da pojam razvoja poslovnih proizvoda može obuhvatiti i razvoj umjetne inteligencije. Sličnog je mišljenja James Grimmelmann, profesor prava na Sveučilištu Cornell, koji smatra da formulacije ostavljaju previše prostora za različita tumačenja. Posebno je sporno to što opseg internetskih stranica s kojih bi Meta mogla prikupljati sadržaj nije odgovarajuće sužen.

Dodatne dvojbe izaziva mogućnost stvaranja testnih korisničkih računa. Prema Grimmelmannovu tumačenju, takva bi odredba mogla omogućiti pristup sadržaju iza registracijskog zida. Pitanje bi li obuhvaćala i sadržaje dostupne isključivo pretplatnicima ostalo je bez jasnog odgovora kompanije.

Meta kao zaštitni mehanizam ističe datoteku robots.txt, kojom vlasnici stranica automatiziranim alatima daju upute o dopuštenom pristupu. Međutim, stručnjaci upozoravaju na nesklad između javnih objašnjenja kompanije i samoga ugovornog teksta: u revidiranim uvjetima nije izričito navedeno da će se te postavke poštovati. Zbog toga ostaje bojazan da bi se Meta mogla pozvati na prihvaćene poslovne uvjete kao dopuštenje za prikupljanje sadržaja.

Izdavači traže intervenciju Europske komisije

Zabrinutost dijele i hrvatski izdavači. Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača, izjavio je za Jutarnji list da izmjene smatra nedovoljnima te upozorio na pitanja autorskih i srodnih prava, ali i tržišnog natjecanja.

– To treba blokirati na razini Europske komisije. Tu je i onaj drugi dio, dakle ulaženje u autorska i srodna prava, gdje se radi o korištenju tuđeg sadržaja bez ikakvih ograničenja – rekao je Kronja.

Prema njegovim riječima, izdavači pripremaju zajednički nastup na europskoj razini kako bi se promjene zaustavile prije stupanja na snagu i otvorio prostor za trajno rješenje.

Europsko vijeće izdavača zatražilo je preispitivanje posljedica novih uvjeta za autorska prava, ugovornu ravnotežu i moguću zlouporabu tržišne moći. Reagirale su i britanske, američke te njemačke izdavačke organizacije.

Spor je u međuvremenu dobio i regulatorni nastavak. Prema Reutersovu izvješću od 22. listopada, organizacija Movement for an Open Web zatražila je od Europske komisije i britanskog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja privremenu obustavu novih uvjeta. Britanski CMA potvrdio je da je održao sastanak s predstavnicima Mete i da s kompanijom vodi hitne razgovore.

Za izdavače je osobito problematično što nije predviđena mogućnost zasebnog odbijanja spornih odredbi uz nastavak korištenja poslovnih usluga. Korisnicima koji ne prihvaćaju uvjete preostaje prestati koristiti Metine proizvode u poslovne ili komercijalne svrhe.

Medijske kuće tako se suočavaju s izborom između pristupa publici na važnim distribucijskim platformama i prihvaćanja uvjeta čije posljedice za korištenje njihova sadržaja smatraju nedovoljno jasnima. Njihov je zahtjev da Meta javna uvjeravanja o ograničenoj primjeni novih pravila pretoči u precizne, obvezujuće ugovorne odredbe.