Financijska imovina kućanstava narasla za 14 milijardi eura

Financijska imovina hrvatskih kućanstava dosegnula je krajem lipnja ove godine 141 milijardu eura, što je čak 14,1 milijardu eura ili 11,1 posto više nego godinu dana prije, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Istodobno je rasla i zaduženost građana, ali nešto sporijim tempom.

Financijske obveze kućanstava povećale su se na 33 milijarde eura, odnosno za 3,2 milijarde eura ili 10,6 posto na godišnjoj razini. Budući da je rast financijske imovine nadmašio povećanje obveza, neto financijska vrijednost kućanstava porasla je za 11 milijardi eura, na ukupno 108,3 milijarde eura. To je 11,3 posto više nego godinu prije, odnosno 3,9 posto više nego na kraju prvog tromjesečja.

Financijska imovina pritom ne obuhvaća nekretnine i drugu materijalnu imovinu, nego sredstva poput gotovine, bankovnih depozita, vrijednosnih papira, vlasničkih udjela te prava iz osiguranja i mirovinskih fondova.

Obveze poduzeća dosegnule 252 milijarde eura

Za razliku od kućanstava, kod nefinancijskih poduzeća obveze znatno premašuju financijsku imovinu. Na kraju lipnja njihova je financijska imovina iznosila 143 milijarde eura, što je 2,9 posto više nego tri mjeseca prije. Istodobno su obveze porasle za 3,1 posto, na 252 milijarde eura.

Zbog toga se negativna neto financijska vrijednost nefinancijskih poduzeća dodatno produbila, na minus 109,1 milijardu eura, odnosno za 3,5 milijardi eura u odnosu na prethodno tromjesečje.

Na razini cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva financijska imovina dosegnula je 537 milijardi eura, što je 46,5 milijardi više nego godinu prije. Financijske obveze istodobno su povećane za 45,4 milijarde eura, na ukupno 571 milijardu eura.

Prema HNB-ovim podacima, ukupna financijska imovina gospodarstva odgovara 551 posto godišnjeg BDP-a, dok financijske obveze dosežu 586 posto BDP-a.

HNB je uz objavu novih podataka proveo i redovitu godišnju reviziju statistike financijskih računa, koja je znatno promijenila procjenu financijske imovine kućanstava. Na temelju podataka sudskog registra preciznije je utvrđena raspodjela vlasništva nad udjelima u trgovačkim društvima koja nisu dionička društva.

Tako je vrijednost tih udjela pripisana kućanstvima za kraj 2025. povećana s 15,8 na gotovo 32 milijarde eura, dok je istodobno njihova procijenjena vrijednost u imovini nefinancijskih poduzeća smanjena za oko 17 milijardi eura. Riječ je o statističkoj preraspodjeli već postojeće imovine, a ne o stvarnom povećanju bogatstva građana. Zbog revizije ranije objavljeni podaci nisu izravno usporedivi s novima.