Streaming poskupljuje, a piratstvo se vraća na velika vrata

U nedavnoj međunarodnoj operaciji KRATOS 2, u kojoj je sudjelovala i hrvatska policija, srušeno je više od 27 tisuća ilegalnih streaming adresa i razbijeno devet kriminalnih mreža. Pri tome je uhićeno 29 osoba koje su stajale iza nezakonitih streaming usluga. 'Streamanje' putem interneta ili korištenje IPTV-a, već godinama raste. Ono što prosječan čovjek u svom dnevnom boravku doživljava kao spretnu uštedu na pretplati za Ligu prvaka ili nove serije, zapravo je visokoprofitabilan model financiranja organiziranog kriminala. Ipak, policijske akcije, koliko god bile opsežne, gase samo požar, dok stvarni uzrok problema leži u promašenim strategijama same medijske industrije.

Digitalna utopija o jeftinom, centraliziranom i svima dostupnom legalnom sadržaju danas je mrtva. U lovu na rast prihoda, medijske su korporacije rascjepkale tržište na desetke izoliranih platformi, drastično podigle cijene i agresivno ukinule praksu dijeljenja lozinki. Posljedica takve prakse je prosječnog građanina, frustriranog preskupom i rascjepkanom ponudom, vlastitim potezima gurnula natrag na sivo tržište, a brojke pokazuju da taj val ne zaobilazi ni Hrvatsku.

Hrvatska blizu europskog prosjeka

Prema istraživanju Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), koje obuhvaća 2023. godinu, prosječni stanovnik Unije deset puta mjesečno gleda piratski sadržaj na internetu. Hrvatski su vrlo blizu tog prosjeka i posljednjih se godina kreću blago silaznom putanjom, s 11,1 gledanja mjesečno u 2021., 11,8 u 2022. i 10,9 u 2023. Najveći pirati su Latvijci koji mjesečno 26,2 puta gledaju ilegalni piratski sadržaj na internetu, a slijede ih Estonci i Litavci, dok su najumjereniji Talijani koji takvom sadržaju pristupaju samo 7,3 puta mjesečno.

U kategorijama glazbe, izdavaštva i televizije Hrvatska je ispod prosjeka Unije, ali iznad prosjeka kad je riječ o piratiziranju filmova i softvera, s tim da Hrvati preferiraju Torrent protokol za skidanje takvog sadržaja. Domaći IPTV segment posebno brine. Prema procjenama stručnjaka koji prate to tržište, u Hrvatskoj danas postoji do dvjesto tisuća pretplatnika na ilegalne servise, dok EUIPO procjenjuje da više od četvrtine mladih nogometne utakmice gleda upravo preko takvih, neovlaštenih kanala. Antipiratsko udruženje AAPA cijelo europsko tržište ilegalnog IPTV-a procjenjuje na više od milijarde eura godišnje, uz prosječnu potrošnju korisnika od oko pet eura mjesečno, znatno manje od cijene legalne pretplate na sportske ili filmske pakete.

Globalni obrazac koji Hrvatsku ne zaobilazi

Trend koji se vidi u Hrvatskoj dio je puno šireg kretanja. Prema procjenama industrije za zaštitu digitalnog sadržaja, medijski sektor zbog video piratstva globalno godišnje gubi oko 75 milijardi dolara, a očekuje se da će taj iznos do 2028. narasti na 125 milijardi dolara. Iako analitičke agencije koriste različite metodologije praćenja, sve bilježe snažan uzlazni trend. Tvrtka MUSO tako je u 2023. godini izmjerila 229,4 milijardi posjeta piratskim stranicama, a širi tržišni podaci pokazuju da je ukupan broj posjeta globalno skočio sa 130 milijardi u 2020. na 216 milijardi u 2024. godini. To predstavlja rast od 66 posto u samo četiri godine, pri čemu nezakoniti streaming danas čini 96 posto cjelokupne konzumacije piratskog sadržaja.

Pravi razmjeri financijske štete najbolje se vide na najvećem tržištu. Samo američko gospodarstvo zbog digitalnog piratstva godišnje gubi između 29,2 i 71 milijardu dolara. Unutar SAD-a svake se godine zabilježi 126,7 milijardi ilegalnih pregleda samo američkih televizijskih epizoda, što izravno nagriza prihode produkcijskih kuća. Paradoks je u tome da piratstvo raste upravo zato što je streaming postao preskup i prekompliciran, dakle iz istih razloga zbog kojih je nekad i gubio bitku protiv legalne ponude. Pretplata na jednu platformu više ne jamči pristup svemu što gledatelj želi, jer su studiji sadržaje raspodijelili na desetak konkurentskih servisa poput Disneyja Plus, Maxa, Paramounta Plus, Peacocka i Applea TV Plus. Kad se zbroje sve pretplate potrebne za praćenje popularnih serija i sportskih prijenosa, mjesečni trošak lako dosegne iznose koje korisnici ne žele platiti, a upravo je to bio problem koji je streaming trebao riješiti.

Tome se pridružuje i obračun s dijeljenjem lozinki, zbog kojeg su mnoga kućanstva ostala bez besplatnog pristupa i suočila se s izborom između nove pretplate i ilegalnog izvora. Prema istraživanju Deloittea, čak 25 posto ispitanih američkih potrošača u posljednjoj je godini gledalo piratski sadržaj ili koristilo tuđu lozinku za streaming.

Sport i manga kao nova meta

Piratstvo se sve manje svodi samo na filmove i serije, pa sport polako preuzima glavnu ulogu. Globalno je piratsko gledanje sportskih prijenosa uživo poraslo 30 posto između 2021. i 2022., a slična je slika i u Hrvatskoj, gdje ilegalno praćenje utakmica prerasta u organizirani biznis s desecima tisuća korisnika. Zanimljivo je da je piratstvo japanske mange  u međuvremenu nadmašilo piratstvo filmova, što je industriji mange, animea i igara donijelo gotovo sedam milijardi dolara štete samo u 2024. Ni Bollywood nije ostao pošteđen pa je zbog piratstva u samo jednoj godini izgubio oko 2,7 milijardi dolara.

Zakon i policija ubrzavaju korak

Zakonodavstvo u cijeloj priči pokušava pratiti tempo, pa je u SAD-u, Protecting Lawful Streaming Act pretvorio komercijalno emitiranje piratskog sadržaja iz prekršaja u kazneno djelo za koje prijeti do deset godina zatvora.

U Irskoj je visoki sud u listopadu 2025. dosudio 480 tisuća eura odštete protiv operatera ilegalnog streaminga, dok je Europol u operaciji KRATOS 2, koju je od rujna 2025. do travnja 2026. koordinirala Bugarska uz sudjelovanje hrvatske policije, identificirao 86 osumnjičenika, obavio 148 pretraga domova, razbio devet organiziranih kriminalnih skupina i ugasio 27 tisuća ilegalnih streamova sportskih i televizijskih kanala.

Rast piratstva povukao je za sobom i procvat industrije koja se protiv nje bori. Prema projekcijama iz DoveRunnerova izvješća, globalno tržište zaštite od piratstva trebalo bi s 243,51 milijuna dolara u 2025. narasti na 836,82 milijuna dolara do 2037., zahvaljujući ulaganjima u sustave za AI detekciju, digitalno upravljanje pravima, forenzičko vodeno žigosanje i blockchain praćenje vlasništva nad sadržajem. Netflix i veliki holivudski studiji već koriste forenzičko žigosanje kako bi otkrili izvor curenja sadržaja prije službenog izlaska.

Tehnologija sama neće riješiti problem, a dok god su pretplate skuplje i razjedinjenije od jednog klika na ilegalnu poveznicu, borba protiv piratstva ostat će utrka u kojoj zakon i umjetna inteligencija jure za potrošačima kojima je, kako pokazuju brojke, dosta plaćanja za razbijenu ponudu na velikom broju streaming servisa.