Vlada daje potporu poslodavcima u prerađivačkoj industriji
Pravo na potporu imaju zaposleni na puno radno vrijeme, na neodređeno, i koji su u zadnja tri mjeseca 2025. imali bruto plaću do 1.050 eura
Od 2026. godine minimalna plaća u Hrvatskoj iznosit će 1050 eura za puno radno vrijeme, što predstavlja povećanje od 80 eura ili 8,25 posto u odnosu na prošlu godinu. U deset godina minimalna plaća je porasla 153 posto, sa 414 eura 2016. na sadašnjih 1.050 eura, a udio minimalne plaće u prosječnoj plaći povećao se s 38 na oko 51 posto.
Zbog snažnog rasta minimalca, posebno u radno-intenzivnim djelatnostima gdje plaće čine veliki dio ukupnih troškova, Vlada je odlučila omogućiti privremenu potporu poslodavcima u prerađivačkoj industriji. Mjera pokriva razliku između nove minimalne plaće i prosjeka plaća koje su radnici primali u posljednja tri mjeseca 2025. godine, uz maksimalni iznos potpore od 80 eura po radniku mjesečno.
Potpora je dostupna poslodavcima registriranim u sektoru prerađivačke industrije, uključujući obrte, trgovačka društva i fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost. Ne mogu je koristiti poslodavci izvan sektora C, poslodavci s neisplaćenim plaćama, dugovima prema državi, u blokadi ili oni koji se nalaze na 'crnoj listi' neprijavljenog rada.
Pravo na potporu imaju radnici zaposleni na puno radno vrijeme, na neodređeno, i koji su u zadnja tri mjeseca 2025. imali bruto plaću do 1.050 eura. Mjera ne obuhvaća vlasnike, direktore i članove uprave, ali uključuje predstavnike radnika u nadzornim tijelima.
Zahtjevi se podnose online preko portala HZZ-a do 31. siječnja 2026., za razdoblje siječanj–ožujak. Poslodavci predaju jedan zahtjev za sva tri mjeseca, ali mogu odabrati za koje mjesece žele koristiti potporu. Isplate se vrše najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec, nakon provjere isplate plaća. Poslodavci su dužni zadržati radnike koji su bili zaposleni prvog dana mjeseca potpore, osim ako dođe do prirodnog prestanka ugovora, primjerice odlaska u mirovinu ili otkaza po osobnim uvjetima radnika.
Cilj mjere je omogućiti poslodavcima da smanje udar troška rada povezan s povećanjem minimalca, dok radnici s niskim plaćama ostvaruju pravo na povećanje svoje bruto plaće. Vrijedi napomenuti da je interes poslodavaca za sličnu mjeru u 2024. bio je ograničen. Prema podacima HZZ-a, 502 poslodavca u prerađivačkoj industriji zatražila su nadoknadu razlike minimalne plaće, za 8.812 radnika.
