MVM u Hrvatskoj: Početak nove ere mađarsko-hrvatskih energetskih veza

Na današnji dan – 31. ožujka 2011. MVM Grupa formalno je ušla na hrvatsko tržište osnivanjem tvrtke MVM Partner d.o.o. u Zagrebu. Time je mađarski energetski div dobio lokalnu platformu za trgovinu električnom energijom i kasniju opskrbu, u trenutku kad se domaće tržište postupno otvaralo konkurenciji.  

Ulazak MVM Partnera bio je praktičan signal da će se veleprodajna i maloprodajna scena struje u Hrvatskoj mijenjati. Usto, MVM-ova podružnica u Hrvatskoj ubrzo je postala aktivna i na domaćoj burzi struje CROPEX-u. 

Najveći zakupac LNG-a

Nekoliko godina kasnije MVM je ušao i u plinski segment kroz osnivanje MVM CEEnergy Croatia (2020.). Ta je tvrtka danas – s ugovorenih 6,75 milijardi prostornih metara – najveći zakupac kapaciteta LNG terminala na Krku i time ključni akter hrvatske plinske sigurnosti, te relevantan uvoznik/dobavljač prirodnoga plina u regiji. Financijski profil dodatno potvrđuje ulogu: u 2024. je iskazan prihod 427 milijuna eura i dobit 3,6 milijuna eura. 

Godine 2021.–2022. plinski je posao eksplodirao: MVM CEEnergy Croatia bila je najbrže rastuća tvrtka u Hrvatskoj – doslovno sa simboličnih 1800 eura prihoda 2020. na 477 milijuna eura 2021. (rast od 265 tisuća puta) – zbog rekordnih cijena plina i rasta uvezenih količina LNG-a. Direktor Marjan Vugrinec u intervjuima je otvoreno objasnio da je rast prihoda tekao paralelno s rekordnim rastom cijena plina, a trend se zadržao i 2022., kad je tvrtka s 1,7 milijardi eura prihoda skočila na peto mjesto u Hrvatskoj. Cijene plina tada su dosegle povijesne vrhunce na europskim hubovima, što se prelilo u prihode uvezenih tereta LNG-a. Nakon toga uslijedilo je smirivanje tržišta i pad prihoda u 2023.–2024. 

MVM – kockica u energetskom mozaiku

No, priča MVM-a u Hrvatskoj samo je jedna kockica znatno većeg mozaika mađarsko-hrvatskih energetskih veza. One ne počinju MVM-om, nego kraj 19. stoljeća: Rafinerija nafte Rijeka podignuta je u mađarskom dijelu Austro-Ugarske upravo zato što je Rijeka bila ugarski izlaz na more, a projekt je vođen domaćim inženjerima za tadašnje budimpeštanske potrebe. Enciklopedijski izvori jasno navode osnutak 1882., razloge izbora lokacije i činjenicu da je riječ o trećoj najstarijoj djelatnoj rafineriji u Europi. 

U novije doba središnji je referentni okvir Ina–MOL. Od 2003. MOL je postupno povećavao vlasnički udio, a 2009. kroz izmjene dioničarskih aranžmana s manje od 50 posto vlasničkog udjela stekao upravljačka prava nad INA-om. Taj je odnos uspostavljen pravomoćno dokazanim kriminalnim radnjama. Obilježen je političko-pravnim sporovima i arbitražama, ali je postavio dugoročnu strukturu utjecaja mađarske strane u hrvatskoj naftnoj industriji. 

Novi prijepori oko Janafa

Današnji prijepori nisu nestali – preselili su se i na Janaf. MOL posljednjih mjeseci javno tvrdi da su Janafove cijene ‘tri puta veće’ od konkurentskih europskih ruta; Janaf uzvraća da je takav način usporedbe pogrešan te da ukupna cijena po toni i utilizacija cjevovoda mijenjaju računicu – uz tezu da MOL ostvaruje ekstra profite na diskontima ruske nafte. Rasprava uključuje i pravnu rutu rješavanja sporova (hrvatsko pravo/sud u Zagrebu nasuprot ranijem arbitražnom okviru u Austriji).  

U takvoj energetskoj karti Hrvatske, MVM je postao druga mađarska osovina – struja i plin/LNG– uz naftnu osovinu INA–MOL i treću, tranzitnu osovinu Janaf. 

Energetika diktira bilateralu

Ta mađarsko-hrvatska energetska priča mnogo je dulja: ona kreće s rafinerijom u Rijeci 1882., prolazi kroz Ina–MOL u 2000-ima i stiže do MVM-a i LNG-a u 2020-ima te aktualnog Janafa – različite tehnologije, isti koridor interesa.  

Sve to nadilazi energetski biznis. MVM Grupa najveća je mađarska državna energetska kompanija, s portfeljem koji uključuje proizvodnju struje (uključujući nuklearnu), trgovinu energentima, plinsku logistiku i LNG.

Država preko fondova drži oko 30 posto udjela u MOL-u, a kroz tzv. ‘zlatnu dionicu’, koja joj daje posebna upravljačka prava, ima mogućnost veta na ključne odluke. Najveći dioničari Ine su mađarska i hrvatska država, a Janaf i HEP hrvatske su državne kompanije. 

Energetika danas određuje ritam hrvatsko-mađarskih odnosa – od nafte i električne energije do plina i LNG-a.