Na bubnju i udio u Valamaru: Država prodajom cilja 20,5 milijuna eura
Pical Resort, Valamar Collection
Osim Valamara, CERP planira u sljedećoj godini prodavati i udjele u Jadroplovu, Borovu i HCR-u, sveukupno bi moglo biti 25 postupaka prodaje
Država u 2027. godini planira uprihoditi 20,5 milijuna eura od prodaje dionica i poslovnih udjela, a kompanije čiji će se državni udjeli prodavati su Valamar Riviera, Jadroplov, Borovo i Hrvatski centar za razminiranje – Centar za testiranje, razvoj i obuku (HCR-CTRO). Sve se to može zaključiti iz prijedloga financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) za iduću godinu, objavljenog uz Vladin prijedlog državnog proračuna.
Koliko država udjela u tim kompanijama?
U aktualnom manjinskom portfelju CERP-a nalazi se 1.104.091 dionica Valamar Riviere, što predstavlja približno 0,88 posto temeljnog kapitala jedne od najvećih hrvatskih turističkih kompanija. Od toga je 1.102.842 dionice označeno kao raspoloživo za raspolaganje, dok preostalih 1249 dionica nije.
U Jadroplovu je državni udio znatno veći. CERP upravlja s 70,45 posto temeljnog kapitala splitskog brodara, a cijeli je taj paket u aktualnoj evidenciji označen kao raspoloživ.
Još veći udio država ima u vukovarskom Borovu, u kojem drži čak 99,99 posto temeljnog kapitala. Od toga je raspoloživ udio od približno 99,94 posto.
Četvrta kompanija koja se izrijekom spominje u financijskom planu, HCR-CTRO, također se nalazi u većinskom portfelju. Prema CERP-ovim podacima, država je njezin stopostotni vlasnik.
No to što su navedeni udjeli označeni kao raspoloživi ne znači da je već donesena odluka o njihovoj prodaji. Financijski plan ne otkriva ni koliki se dio od ukupno 20,5 milijuna eura očekuje od pojedine kompanije, po kojim bi cijenama udjeli mogli biti ponuđeni niti kada bi konkretni postupci trebali početi.
Iz CERP-a su Lideru još ljetos potvrdili da se do kraja ove godine planira objava prodaje dionica odnosno udjela u još 10 društava iz manjinskog portfelja, no osim prodaje Uljanika, druge promjene u udjelima nisu bile tako javne, pa je moguće da se taj plan prolongira na sljedeću godinu.
Promjene u portfelju
Istodobno, najnoviji podaci iz CERP-ova portfelja, koje je analizirao Lider, pokazuju da država preko tog Centra upravlja udjelima u 87 trgovačkih društava, ukupne nominalne vrijednosti 341,2 milijuna eura. U srpnju je, prema odgovoru koji je CERP dostavio Lideru, u portfelju bilo 100 društava, nominalno vrijednih 430,1 milijun eura.
Razlika između dvaju presjeka tako iznosi 13 društava i gotovo 89 milijuna eura nominalne vrijednosti. To, međutim, ne znači da je država u međuvremenu prodala 13 tvrtki i na njima zaradila taj iznos. Promjene portfelja mogu biti posljedica prodaja, prijenosa udjela, promjena kapitala i drugih postupaka, a nominalna vrijednost nije isto što i tržišna cijena.
Bez raspoloživih udjela
Najnoviji portfelj otkriva i drugu stranu hrvatske privatizacije. Od 80 društava u kojima država preko CERP-a ima manjinske udjele, u njih 38 nijedan dio državnog paketa nije označen kao raspoloživ. U dodatnih 11 društava raspoloživ je samo dio udjela.
Kada se pribroje i dva većinska društva s djelomično neraspoloživim udjelima, ispada da u ukupno 51 od 87 društava barem dio državnog portfelja nije slobodan za raspolaganje.
Od ukupno 341,2 milijuna eura nominalne vrijednosti državnih udjela, raspoloživo je približno 302,1 milijun eura, dok je 39,1 milijun eura nominalne vrijednosti neraspoloživ. Razlozi za to nisu nužno povezani s poslovanjem samih kompanija.
Povrati imovine iz komunizma
CERP je u srpnju Lideru objasnio da su u 44 trgovačka društva državne dionice bile rezervirane zbog postupaka povrata ili naknade imovine oduzete tijekom jugoslavenske komunističke vladavine. Ti se postupci vode pred nadležnim upravnim tijelima županija i Grada Zagreba, a CERP, kako je tada naveo, ne može utjecati na brzinu njihova rješavanja.
Kod drugih kompanija ograničenja su posljedica založnih prava ili sudskih sporova. Primjerice, država u Hrvatskom Telekomu ima približno 1,91 posto kapitala, no raspoloživ je udio od samo 0,48 posto. U Podravki državni paket iznosi 19,79 posto, od čega je za raspolaganje slobodno približno 16,56 posto kapitala. CERP je Lideru još u srpnju potvrdio da su dionice u tim dvjema kompanijama djelomično neraspoložive zbog založnih prava.
To je važno i za financijske projekcije. Iako država u pojedinim velikim kompanijama ima vrijedne vlasničke pakete, ne može se svim njihovim dijelovima slobodno raspolagati, a ni raspoloživi paketi nisu automatski namijenjeni prodaji.
Prodaja Uljanika i 3. Maja
Među najvažnijim ovogodišnjim privatizacijskim postupcima bila je prodaja Uljanika Brodogradnje 1856. U srpnju je CERP još provodio natječaj za prodaju državnog udjela od 97,13 posto, da bi u listopadu potpisao ugovor s turskim brodogradilištem Kuzey Star Shipyard, koje je za taj paket ponudilo 12,05 milijuna eura.
Uljanik Brodogradnja 1856 više se ne nalazi u novom popisu većinskog portfelja, ali se u financijskom planu za 2027. i dalje spominje među društvima od kojih CERP očekuje povrat ranije danih zajmova.
Uz Uljanik, u toj su kategoriji navedeni i DE-FOS te 3. maj Rijeka 1905. koji je prošle godine preuzela slovenska Iskra.
