Nedavno smo u našem podcastu ugostili Ninu Skočak koju mnogi poznaju kao influencericu, a manje kao mladu politologinju koja je taj smjer završila na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i nedugo nakon počela graditi karijeru u Bruxellesu gdje je i završila europske politike. Trenutačno je zaposlena u Scientific Advice Mechanismu, servisu koji pruža neovisne znanstvene savjete europskim tijelima i radi kao komunikacijski stručnjak.
U tadašnjoj epizodi Liderova podcasta možda nije spomenula činjenicu da ganja Europski parlament, ali stvari se brzo mijenjaju pa je mlada Nina uspjela prikupiti 8500 potpisa za svoju nezavisnu GenZ listu. Da, mlada influencerica pokazala je da mladi itekako mogu biti zainteresirani za politiku, ako ih se aktivira kroz kanale i platforme na kojima su najaktivniji. O tome kakvi su im planovi razgovarali smo s Ninom Skočak, Paulom Bolfan i Martinom Orešićem, članovima nezaivsne GenZ liste.
- Imamo konkretne planove, kao što je snižavanje dobne granice za sudjelovanje na izborima. Mnoge zemlje su uvele glasovanje od 16 godine, kao što su Belgija, Austrija, Malta... Sve više zemalja eksperimentira u ovoj praksi i sva dosadašnja istraživanja ukazuju na to da snižavanje dobne granice ima pozitivne učinke na višu izlaznost te generacije u budućnosti te veću političku participaciju. Želimo da EU ima konzistentan sustav konzultacija s mladima. Već postoje slični mehanizmi, no prijedlozi koji se donose unutar tih struktura nikada ne dospiju na političku agendu - mi želimo uvesti obavezu da se ti prijedlozi mladih moraju staviti na političku agendu. Zalažemo se za uvođenje barem 10 posto kvote mladih na listama na EU izbore, jer je to jedini mehanizam da stranke ozbiljno razmotre mlade kadrove koje sustavno ignoriraju - rekla je Skočak.
Borba s kritikama
Makar se zalaže za bolje sutra, činjenica je da izlaznost na EU izborima raste, s obzirom da podaci EuroBarometra pokazuju da je 2019. godine dosegla dosad neviđenih 50,6 posto, među kojima se udio birača između 25 i 39 godina povećao za 12 posto, a onih mlađih, do 25 godina porastao čak za 14 posto. Na koncu, prije nekoliko godina mnogima bi vjerojatno bilo nezamislivo da jedna mlada djevojka iz Hrvatske uopće može prikupiti dovoljno potpisa za kandidaturu za Europski parlament. Ipak, danas su tu gdje jesu, a planiraju se (između ostalog) boriti upravo za mlade.
- Svatko od nas 12 na listi stručan je na nekom od područja koja su dio našeg programa i kao pojedinac djeluje u organizacijama koje utječu na nacionalne i europske politike. Zajednički oblikujemo znanje i iskustvo u dokumente i strategije koje ćemo predstavljati donositeljima odluka. Planiramo aplicirati za sudjelovanje u različitim radnim skupinama pri europskim i nacionalnim tijelima. Osobno mogu govoriti u pogledu klimatskih promjena, zelene energetske tranzicije, održivog gospodarenja otpadom i obnovljivim izvorima energije.
Kao članica udruge Pokret Otoka, koja je dio konzorcija Uprave za otoke pri Europskoj komisiji, već nekoliko godina imam kanal kojim adresiram važne probleme klimatskih promjena prema Europskim zakonodavnim tijelima, koji potom spuštaju direktive na Republiku Hrvatsku. Po istom principu rade i moji kolege na svojim područjima, a vjerujem da će povjerenje koje smo dosad zaslužili od raznih donositelja odluka pomoći u zajedničkoj aktivnosti kad naša nezavisna lista dosegne Europski parlament - komentirala je Bolfan.
U politici je teško izbjeći kritike i onima koji su u njoj već godinama, a kamoli mladima. Jedan od najvećih izazova za mlade poput Bolfan je izložiti sebe kritikama, pogotovo u pogledu digitalnih medija i društvenih mreža. Izloženi su, kaže, lavini negativnih komentara ‘digitalnih ratnika‘ koji većinom ne poduzimaju nikakve konkretne korake u stvarnom svijetu, ali svoje nezadovoljstvo trenutnim stanjem moraju negdje izbaciti pa to čine kroz komentare na društvenim mrežama. Unatoč tome, njihovi ciljevi su jasni, ambiciozni i hrabri, a tako ih i komuniciraju.
Podrška poduzetnicima?
- Želimo u budućnosti živjeti u Europi koja stavlja borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu okoliša na prvo mjesto, te je inkluzivna i socijalno osjetljiva. Za to nam je prije svega potrebna bolja koordinacija i dublja integracija. Vidjeli smo u proteklim godinama koliko je važno imati zajednički pristup u rješavanju kriza i problema s kojima se Europa suočava. Stoga je naša vizija Europe usmjerena ka dubljoj integraciji, posebno na područjima zaštite okoliša, socijalnih politika i zdravstva.
Vidimo i proširenu Europske unije na nekoliko novih članica, prije svega zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Želimo da mladi u tim zemljama mogu uživati u istim beneficijama kao mladi u Hrvatskoj i Sloveniji. Zbog situacije u Ukrajini, imam dojam da je proširenje na Zapadni Balkan stavljeno u drugi plan. Stoga ćemo se kroz naš politički angažman boriti da ponovno stavimo pitanje proširenja na Zapadni Balkan na vrh političke agende. Primjećujemo i političare iz drugih zemalja u Europskom parlamentu koji prepoznaju važnost proširenja te potrebno s njima ostvariti dobru komunikaciju - rekao je Orešić.
Objašnjavajući planove i viziju nezavisne GenZ liste, naglasio je da EU treba postati socijalno osjetljivija u budućnosti. Sloboda kretanja i boravka u 27 različitih država, kaže Orešić, jedna je od velikih pobjeda EU. Međutim, preseljenje u drugu državu nije uvijek stvar izbora. Određene regije EU suočavaju se s velikim iseljavanjem stanovništva, posebice mladih, zbog nemogućnosti nalaženja posla ili ‘pristupa određenim uslugama‘. Zbog toga se, smatra, moraju povećati budžeti različitih fondova kohezijske politike kako bi te regije zadržale ljude, unaprijedile infrastrukturu, poticale stanovanje, osigurale kvalitetno obrazovanje te podržale male i srednje poduzetnike.
Iskreno i transparentno
- Što se tiče nekih ekonomskih politika, EU je postigla mnogo na polju zajedničkog unutarnjeg tržišta. Međutim, istraživanja pokazuju da postoji određena fragmentacija pravila između država članica, što otežava poslovanje, posebno malim i srednjim poduzećima te profesionalcima koji žele pružati usluge diljem Europe. Važno je da se osiguramo veću i učinkovitiju harmonizaciju zakonskih okvira na europskoj razini te veću ulogu komisije u nadgledanju i pravovremenoj reakcija implementaciju europskih zakona - smatra Orešić.
A kako doprijeti do javnosti? Kroz iskren i transparentan pristup koji se ne vidi često na političkoj sceni, kaže Bolfan i tvrdi da u njihovoj komunikaciji ne postoje floskule, jer su kroz višegodišnji rad u civilnom sektoru naučili da samo argumentiranim zastupanjem svojih stavova mogu ‘okrenuti vodu na svoj mlin‘. I zaista, iza njih dosad nisu stajale neke snažne političke strukture i obećaju da se na njih ne planiraju osloniti niti u budućnosti, već nastaviti učiti, prikupljati iskustvo, brusiti vještine i nastaviti s politikom okrenutoj prema naprijed.
- Mladi su ključ naše političke budućnosti. Nositelji smo promjena i ne pristajemo na status quo. Nisu zarobljeni teškom političkom prošlosti te nose nove perspektive na dugoročne probleme. Za zdravo funkcioniranje demokracije ključ je imati perspektivu mladih jer ne smije postati normalno da 16 posto populacije ne predstavlja apsolutno nitko - zaključuje Skočak.