Tragedija na Krku: u zrakoplovnoj nesreći poginulo 78 ljudi

U nedjelju 23. svibnja 1971. u 19:55 sati na otoku Krku srušio se putnički zrakoplov. Bila je to najteža zrakoplovna nesreća u dotadašnjoj povijesti Jugoslavije u kojoj je pri slijetanju u riječku zračnu luku poginulo 78 ljudi.  

Bio je to međunarodni čarter let iz Londona, pun turista koji su dolazili na odmor na Jadran. Nekoliko minuta prije slijetanja pretvorilo se u dramatičnu borbu s vremenom i uvjetima koji su ubrzo izmaknuli kontroli.

Umjesto na ljetovanje u smrt

Zrakoplov Tupoljev Tu-134A jugoslavenske kompanije Aviogenex poletio je iz londonskog Gatwicka u popodnevnim satima, s ukupno 76 putnika i 7 članova posade.  

Većina putnika bili su britanski turisti koji su planirali ljetovanje na kvarnerskoj obali – u Opatiji, Malinskoj, na Rabu i drugim destinacijama.  

Let je dugo tekao normalno. Problemi su počeli tek pri dolasku nad Kvarner, kada je zrakoplov ušao u područje loših vremenskih uvjeta – jake kiše, turbulencije i slabije vidljivosti.

Posljednje minute

Prema kasnijim analizama, ključni trenutak dogodio se tijekom prilaza pisti. U jakoj kiši i smanjenoj vidljivosti posada je vjerojatno doživjela optičku varku – mislili su da su bliže pisti i na većoj visini nego što je to zapravo bio slučaj. Zrakoplov je počeo naglo gubiti visinu.

Pri brzini većoj od 250 kilometara na sat, desna strana podvozja udarila je o pistu, krilo je zahvatilo tlo i otkinulo se, a zrakoplov se prevrnuo i zapalio. Udar je bio razoran, ali ono što je uslijedilo bilo je još pogubnije.

Vatra i dim

Nakon udara zrakoplov je klizio po pisti stotinama metara prije nego što se zaustavio – prevrnut i u plamenu. Putnicima i posadi ostali su tek trenuci za reakciju. Mnogi nisu poginuli odmah od udara, nego od dima i otrovnih plinova, ili kasnije u požaru koji je zahvatio trup zrakoplova.  

Izlazi su bili blokirani deformiranim dijelovima letjelice, a vatra se brzo širila kroz unutrašnjost. U jednom od svjedočanstava preživjeli opisuje kako su se čuli povici za pomoć, ali ih se nije moglo spasiti.

Tko je preživio

Unatoč razmjeru nesreće, pet osoba je preživjelo. Četiri člana posade preživjela su jer se pilotska kabina odvojila od ostatka zrakoplova, a iz zapaljenog zrakoplova uspio se izvući i jedan putnik.

Nesreća se dogodila u trenutku kada se zračni promet ubrzano razvijao, a masovni turizam tek uzimao zamah. Za mnoge obitelji, pogotovo u Velikoj Britaniji, taj je let bio početak godišnjeg odmora koji se pretvorio u tragediju.

Najveća tragedija tog vremena

Po broju žrtava, nesreća na Krku bila je u to vrijeme  jedna od najtežih u jugoistočnoj Europi. Ostala je najveća zrakoplovna katastrofa u Jugoslaviji do 1976., kad je u sudaru dvaju zrakoplova iznad Vrbovca zbog pogreške u kontroli leta poginulo 176 ljudi.

Uzroci nesreće  

Što se tiče katastrofe na Krku, istraga je pokazala da nije postojao jedan jedini uzrok, nego niz nepovoljnih okolnosti: loše vrijeme, smanjena vidljivost, moguća optička iluzija posade i način upravljanja tijekom završnog prilaza. 

Sve zajedno dovelo je do katastrofalnog sudara s pistom. 

Što se promijenilo od 1971. 

Bi li nesreća poput krčke bila moguća danas? Teško. Tada su se piloti oslanjali na instrumente i vizualnu procjenu, dok danas glavnu riječ vode satelitska navigacija i automatski prilazi. Tehnologija je znatno napredovala, a sigurnosne su procedure zaoštrene. Nekad su zrakoplovi padali zbog pogrešaka pilota, a danas te pogreške ispravljaju drugi članovi posade ili sam zrakoplov. 

Hrvatska je integrirana u europski zračni prostor, koji je danas među najsigurnijima na svijetu.

Tako je priča o padu zrakoplova na Krku ostala jedna od najpotresnijih u povijesti ovih prostora. Ne samo zbog broja žrtava, nego i zbog same naravi nesreće: let koji je gotovo uspješno završio, pretvorio se u tragediju u posljednjim sekundama.

Poginuo i pjesnik Josip Pupačić

Među žrtvama 23. svibnja 1971. na Krku bili su i istaknuti hrvatski pjesnik Josip Pupačić (42), te njegova supruga i kći. Dobili su mjesta u zrakoplovu umjesto tročlane britanske obitelji koja je u posljednji čas odustala od leta iz Londona.  

Pupačić je bio jedan od najcjenjenijih hrvatskih pjesnika svog vremena. Autor je pjesme More, jedne od najpoznatijih u hrvatskoj književnosti: 'I gledam more gdje se k meni penje…'

Pjesnik rođen iznad mora, kod Omiša, život je tragično izgubio praktički na morskoj obali.