Politico: Šokantna pobjeda Hrvatske u utrci za potpredsjednika ECB-a

Nitko to nije očekivao. Ministri financija država članica europodručja su u ponedjeljak izabrali guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića za potpredsjednika ECB-a, suprotno svim očekivanjima i pozivima Europskog parlamenta da se izabre netko drugi, piše Politico. 

Ministri su izabrali Vujčića pored njegovog finskog kolege Ollija Rehna, koji je bio favorit, u trećem i konačnom krugu glasanja nakon što su iz trke prethodno otpali Portugalac Mario Centenno i Latvijac Martinš Kazaks, koje je preferirao Parlament. Estonac Madis Mueller i Litavac Rimantas Šadžiuš su izgubili u prvom krugu.

Prema Politicu, takav ishod izbora za potpredsjednika Europske središnje banke nitko nije predviđao.

U vrijeme kada američka administracija izuzetno pritišće američku središnju banku FED, izbor Vujčića, tehnokrata bez snažne stranačke podrške, jak je signal želje Europske unije da ECB ostane neovisan od izravnog političkog utjecaja.

Ne dođe li do nekih iznenađenja u zadnji čas, čelnici EU-a će službeno predstaviti Vujčića kao nasljednika aktualnog potpredsjednika ECB-a Luisa de Guindosa kada Španjolcu istekne osmogodišnji mandat 31. svibnja.

'Ludo', kazao je jedan diplomat nakon zadnjeg kruga glasanja.

Drugi su imali više razumijevanja. 'On je središnji bankar s najdužim stažem od sviju njih', rekao je drugi pod uvjetom da ostane anoniman.

Vujčić je trebao 16 glasova ministara koji predstavljaju 65 posto stanovništva europodručja, odnosno podršku najvećih članica bloka ne bi li odnio pobjedu.

Njemačka, Francuska i Španjolska su strateški razmišljale uoči glasanja, kojim je započela faza u kojoj će se tijekom naredne dvije godine birati šest članova Izvršnog odbora ECB-a. Potpredsjedništvo je prvo od četiri mjesta, uključujući predsjedništvo, o kojima će se u tom razdoblju odlučivati. Riječ je o važnim položajima za najjača gospodarstva u europodručju. 

Podržavši Vujčića za drugo najvažnije mjesto u ECB-u, najveće zemlje sačuvale su široke opcije što se tiče nasljednika predsjednice ECB-a Christine Lagarde, čiji mandat istječe 31. listopada 2027.

Vujčića sada čeka neugodno saslušanje u Parlamentu, čiju su neobvezujuću preporuku za položaj potpredsjednika ministri financija potpuno zanemarili. Šezedesetjednogodišnjak će trebati pridobiti Parlament kako se eurozastupnici ne bi izjasnili protiv njegovog imenovanja, što bi bio simboličan, ali sramotan poraz kakav je iskusio guverner luksemburške središnje banke Yves Mersch kada se pridružio Izvršnom odboru ECB-a 2012.

Vujčić ima veliko iskustvo jer je na čelu Hrvatske narodne banke od 2012., a cijene ga i njegovi kolege. No, njegovo imenovanje je i dalje veoma iznenadilo promatrače ECB-a koji su prognozirali Rehnovu pobjedu. Rehnovo dvojako iskustvo, i u briselskoj i u monetarnoj politici, uglavnom se smatralo kao značajna prednost pred suparnicima. 

Izgledi Hrvatske su od početka smatrani lošima s obzirom na to da se europodručju pridružila tek 2023. Nijedna od triju baltičkih država, koje su euro usvojile otprilike deset godina ranije od Hrvatske, dosad nije imala svog predstavnika u Izvršnom odboru.

Također, njegovo imenovanje vjerojatno neće utjecati na šanse Njemačke i Nizozemske ili Španjolske da osiguraju predsjedništvo ECB-om.

Trenutni favoriti za prvo mjesto uključuju bivšeg šefa nizozemske središnje banke Klaasa Knota te čelnika Banke za međunarodna poravnanja (BIS) Pabla Hernandeza de Cosa.

No, u europskoj politici su dvije godine veoma dugo razdoblje. Sama Lagarde se pojavila kao ozbiljna kandidatkinja tek kasno u procesu imenovanja nasljednika Marija Draghija, što je pokazalo koliko brzo se utrka za vodeća mjesta u ECB-u može izmijeniti.