Primorac odlazi s porezom na nekretnine, Ćorić dolazi s utegom afere

Kadrovska križaljka zbog odlaska domaćih dužnosnika i političara na europske funkcije sve je složenija. Nakon što je, prema pisanju Politica, u šokantnom izboru za novog potpredsjednika Europske središnje banke izabran guverner HNB-a Boris Vujčić, zov europskih institucija, točnije mjesta potpredsjednika Europske investicijske banke, odveo je iz Vlade i ministra financija Marka Primorca.

Nakon više od tri godine stolovanja u zagrebačkoj Katančićevoj ulici Primorčevo nasljeđe izaziva podijeljene osjećaje. Tijekom njegova mandata nastavljeno je porezno rasterećenje, od čega valja podsjetiti na ukidanje slavnoga prireza. Najveći uspjeh Primorčeva mandata nedvojbeno je uvođenje poreza na nekretnine, možda i najvažnije porezne reforme nakon uvođenja fiskalnih računa u mandatu ministra Slavka Linića. O tom se porezu godinama govorilo, ali nijedna administracija nije imala snage (ili volje) uhvatiti se ukoštac s tim potencijalno vrlo neugodnim političkim pitanjem. Primorac je pokazao da se i takav porez može uvesti bez mnogo lomova i otpora u domaćoj javnosti, koja prema nekretninama ima poseban odnos.

U zasluge mu svakako treba ubilježiti i plasiranje državnog duga građanima, koje je njih 30 tisuća dovelo prvi put na tržište kapitala. Tako je i dijelom pomrsio račune bankarima, koji ne skrivaju, doduše u neslužbenom razgovoru, da su im državne obveznice i trezorski zapisi ozbiljna konkurencija.

Ono što je svakako moglo biti bolje jest vođenje javnih financija. Iako Hrvatska naizgled ima vrlo solidnu fiskalnu poziciju, s proračunskim manjkom od 2,9 posto BDP-a te 57 posto udjela javnog duga, golema fiskalna ekspanzija bitno je smanjila manevarski prostor za ublažavanje eventualne buduće ekonomske krize. Ne treba zaboraviti ni lošu provedbu novog Zakona o provjeri stranih ulaganja koji je izazvao zastoj investicija zbog nepravodobnog donošenja podzakonskih akata. Na kraju, tu je fiskalizacija 2.0, projekt koji je poduzetnicima donio mnoštvo glavobolja, uz minimalno rasterećenje u papirologiji.

Sad treba vidjeti kako će se u svemu tome snaći novi ministar Tomislav Ćorić, dosadašnji viceguverner HNB-a, još jedan 'osobni izbor' premijera Plenkovića. To mu je već četvrta ministarska funkcija, ujedno najzahtjevnija. Iako je vodio velike resore – bio je ministar rada i mirovinskog sustava, zatim ministar zaštite okoliša i energetike te ministar gospodarstva i održivog razvoja, k tomu u vrijeme krize izazvane pandemijom – Ministarstvo financija ipak je mnogo veći 'zalogaj'. Uteg će mu u povratku u Vladu svakako biti nerazjašnjena uloga u aferi vjetroelektrane Krš-Pađene, gdje je u glavnoj ulozi Josipa Pleslić, poznatija po bivšem prezimenu Rimac.

Ovu kadrovsku križaljku zatvara pitanje novoga guvernera. Kao što je Vujčić došao na poziciju Željka Rohatinskog s mjesta zamjenika, tako sada neki vide jednak rasplet i u slučaju Vujčićeve zamjenice Sandre Švaljek. No interesenata za tu prestižnu poziciju neće nedostajati.