Samo se Bibliju i Karla Marxa površnije interpretira od Adama Smitha

Vjerojatno nema osobe liberalnih uvjerenja o slobodnom tržištu, minimalnoj državi i niskim porezima koja u teorijsku podlogu ideja koje simpatizira neće ubrojiti i Adama Smitha. U raspravi o superiornosti slobodnog tržišta liberali će vrlo rado podsjetiti na najpoznatiji pojam 'nevidljive ruke' koja osobnim interesom pojedinca samoregulira tržišne silnice na opću društvenu korist. Stoga se država nema što miješati u odnose među poduzetnicima svojim regulatornim mehanizmima. Ti pojmovi nevidljive ruke i laissez-faire pristupa nalaze se u Smithovu kapitalnom djelu 'Bogatstvo naroda', punog naziva 'Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda', objavljenom prije točno 250 godina.

Kako su ga zagovornici liberalne ideje ustoličili za svoga prvosvećenika, tako su ga i oni skloniji lijevoj ideji označili kao oca beskrupuloznog, sebičnoga kapitalizma, shvaćenog kao okrutan sustav 'eksploatacije čovjeka po čovjeku', kako bi rekao Karl Marx, koji se u svojoj filozofiji koristio i kritikom Smithovih ideja. Međutim, teško da postoji politekonomski autor koji je manje shvaćen, u široj javnosti pogrešnije (i površnije) interpretiran od Adama Smitha, i to već punih dva i pol stoljeća. O površnosti popularnih interpretacija dovoljno govori i činjenica da se glasoviti pojam 'nevidljive ruke' u djelu sastavljenom od pet knjiga spominje na samo tri mjesta.