Skupa, regulirana i usporena Europska unija ispada iz globalne utrke

Prije petnaestak godina Europska unija još je mogla tvrditi da je najveći ekonomski blok na svijetu. Prema ukupnome BDP-u bila je veća od SAD-a, ali onda je, otprilike 2011., Amerika odjurila naprijed. Tada je EU bio i najvažnije izvozno tržište za pola planeta i na njega je otpadao veći dio svjetske trgovine robom, što znači da je, što se trgovine tiče, bio ispred danas nedodirljive Kine. A danas Europa više nema ni rast ni investicijski moment, a ni tehnološku prednost da zadrži kakav-takav status. Pretvara se u skupu reguliranu sredinu koja se našla između dvaju polova svjetske moći.

Bogata i velika, ali statična

Iako je prevelika da bi je svijet ignorirao, postala je prespora da bi držala tempo s SAD-om i Kinom. Kad pogledamo podatke, EU je i dalje drugi blok svjetskoga gospodarstva. Prema MMF-ovim najsvježijim podacima, generira oko 21,1 bilijun dolara BDP-a; za usporedbu, SAD je na približno 30,6 bilijuna dolara, a Kina na oko 19,4 bilijuna. Najveći današnji problem Unije nije njezina veličina, već brzina. Njezin BDP po stanovniku gotovo je 30 posto niži od američkoga, a MMF-ove projekcije govore da će se u sljedećih deset godina jaz dodatno povećavati ne napravi li se ozbiljan reformski zaokret.

Za biznis ta razlika znači sporiji rast, manje živo tržište kapitala i manje visokoprofitabilnih tehnoloških kompanija koje se već sada bore s novim slojevima europske regulacije, što dodatno otežava skaliranje, posebno u tehnološkom i financijskom sektoru.