Strani ulagači: Hrvatska je vidljivo privlačnija, ali reforme su nužne

Hrvatska je danas vidljivo atraktivnija investicijska destinacija nego prije deset godina, ali bez bržih reformi i prilagodbe modela rasta taj se zamah može brzo istrošiti. Glavna je to poruka s predstavljanja osme Bijele knjige Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, dokumenta koji je, kako je više puta naglašeno, prerastao u relevantnu platformu za dijalog poslovne zajednice i države.

Glavni tajnik Udruženja Tomislav Šlat istaknuo je da Bijela knjiga potvrđuje kako su prijedlozi stranih investitora postali važna točka razgovora među kreatorima politika. Hrvatska je i dalje u fokusu investitora, no Šlat upozorava da se uspjesi ne smiju uzimati zdravo za gotovo. Konkurencija među državama i regijama koje se natječu za kapital iznimno je snažna, a budući izazovi vezani su uz prilagodbu modela rasta i cilj da Hrvatska u sljedećih pet godina dosegne 90 posto prosjeka EU.

U tom kontekstu posebno je naglasio važnost stranih investitora, koji zapošljavaju više od 20 posto ukupne radne snage te sudjeluju s oko 50 posto u izvozu i ukupnim investicijama pritom osiguravajući svojim zaposlenicima iznadprosječne plaće. Najveći izazov, dodao je, ostaje nedostatak radne snage, zbog čega je nužna reforma obrazovnog sustava, ali i snažnije uključivanje radno neaktivnog stanovništva na tržište rada.

Predsjednik Udruženja Burak Baykan na predstavljanju Bijele knjige istaknuo je da je Hrvatska ostvarila snažan gospodarski rast, ali ključno je pitanje kako ga dodatno unaprijediti. Baykan je naglasio i napredak Hrvatske prema članstvu u OECD-u.

- Veselimo se stvarnim posljedicama mjera koje je Hrvatska uvela – izjavio je Baykan dodajući da su članovi Udruženja stranih ulagača voljni pomoći Hrvatskoj da raste održivo. I Baykan se dotaknuo obrazovnog sustava potvrđujući da se on mora prilagoditi tehnološkom napretku i potrebama ekonomije.

Pojednostavljenje administracije

Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević istaknula je da se EU mora prilagoditi svijetu koji se ubrzano mijenja. To uključuje uklanjanje unutarnjih barijera jedinstvenog tržišta kroz smanjenje administrativnih opterećenja, diverzifikaciju trgovinskih partnera te jačanje konkurentnosti kroz digitalnu transformaciju i inovacije. Posebno je naglasila da EU mora nastupati kao jedinstveno gospodarstvo, a ne kao skup 27 odvojenih država.

Podsjetila je Ujević na višegodišnji financijski okvir kojim je EU predvidjela 450 milijardi eura za konkurentnost kompanijama, a dodala je i da se potpora EU Hrvatskoj već odavno vidljiva kroz fondove i financiranje.

- Europska komisija ostaje partner Hrvatskoj, zajedno možemo graditi prosperitetnu Hrvatsku, ali i Europsku uniju – zaključila je Ujević.

Na predstavljanju Bijele knjige bio je i ministar gospodarstva Ante Šušnjar koji je naglasio da se dio preporuka odnosi na procese koji su već u provedbi, što, kako je dodao,  potvrđuje da suradnja države i poslovne zajednice donosi mjerljive pomake.

- U proteklom razdoblju sustavno smo jačali okvir koji investitorima pruža stabilnost i institucionalnu podršku. Administrativni postupci se pojednostavljuju i digitaliziraju, regulativa se unapređuje, a investicijski projekti se prate koordinirano kako bi se ubrzala njihova realizacija. Takav pristup stvara predvidljivo i operativno učinkovito poslovno okruženje – izjavio je Šušnjar.

- Kroz akcijske planove Ministarstva gospodarstva za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja te administrativno rasterećenje gospodarstva, kontinuirano provodimo mjere koje poduzetnicima omogućuju veću raspoloživost kapitala za ulaganja. U aktualnom petom akcijskom planu do sada je provedeno 60 mjera kojima je ostvareno rasterećenje od preko 132 milijuna eura, a uz provedbu preostalih mjera do kraja prvog tromjesečja 2026. godine, čime će se ukupno rasterećenje premašiti 150 milijuna eura – rekao je Šušnjar.

Ante Šušnjar

Kako je dodao, u aktualnom financijskom razdoblju predviđeno je dodatnih 200 milijuna eura za istraživanje, razvoj i inovacije u skladu sa strategijom pametne specijalizacije. Paralelno s time, u Vladi pripremaju Nacionalni plan za razvoj industrije do 2034. godine, kroz koji za investicije planiraju osigurati između dvije i tri milijarde eura iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije i državnog proračuna.

- U razdoblju pred nama želimo dodatno ubrzati investicijski ciklus, proširiti suradnju s međunarodnim partnerima i povećati udio ulaganja u projekte više dodane vrijednosti. Strana ulaganja snažan su impuls gospodarskog rasta, tehnološkog napretka i integracije u globalne lance vrijednosti – zaključio je Šušnjar.

Sniženje stope poreza na dobit

Bijelu knjigu, koja donosi 46 konkretnih preporuka usmjerenih na prilagodbu modela rasta, pobliže su predstavili ekonomist i urednik novog izdanja knjige Velimir Šonje te Maja Maksimović iz KPMG-a.

Oni su upozorili da se hrvatska arhitektura za poticanje investicija može dodatno unaprijediti. Šonje je istaknuo da Hrvatska ima potencijal da se u sljedećih deset godina pozicionira kao investicijska država dok je Maksimović približila prijedloge poreznih promjena, uključujući blago sniženje stope poreza na dobit s 18 na 15 posto te uvođenje intermedijalne stope od 12,5 posto.

- Prijedlog o sniženoj poreznoj stopi te prijedloge o poreznim poticajima nužno je pažljivo sagledati u kontekstu sustava minimalnog globalnog poreza – istaknula je Maksimović. Naglasila je i proširenje poticaja za istraživanje i razvoj i to posebno za one nastale u suradnji sa znanstvenim i obrazovnim institucijama, a istaknula je i manjak olakšica za zelena ulaganja i održivost.

Na predstavljanju Bijele knjige održana je i panel rasprava na temu investicijskih potencijala u Hrvatskoj. Na panelu su sudjelovali državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, predsjednik nadzornog odbora MOL Grupe Zoltan Aldott, izvršni direktor AP Moller Maersk Grupe Ivić Vodopija, partner u CBS Internationalu Predrag Tutić te ravnatelj Uprave za internacionalizaciju u Ministarstvu gospodarstva Bojan Batinić.

Lucić je istaknuo da su strani investitori važan segment hrvatskog gospodarstva te da kroz proces pristupanja OECD-u Hrvatska prolazi jednu od najdubljih institucionalnih prilagodbi u posljednjih nekoliko desetljeća. Kao pozitivan pomak naveo je novi zakon o upravljanju državnim poduzećima dodajući da je dio podzakonskih akata bio na javnom savjetovanju. Posebno je istaknuo novu europsku financijsku omotnicu, snažnije usmjerenu prema privatnom sektoru, uz upozorenje da će se hrvatske kompanije za ta sredstva morati ravnopravno natjecati s tvrtkama diljem EU.

Aldott je ocijenio da Hrvatska ostvaruje snažan makroekonomski rezultat, ali da je dugoročni problem gubitak proizvodnih kapaciteta. Hrvatska se u energetskom sektoru nalazi oko prosjeka Europske unije, no ima prostor za znatno snažniji iskorak.

- Ubrzali smo proizvodnju, ali treba tu više. Potrebna je dodatna suradnja između država i institucija – rekao je Aldott dodajući da 'moramo svirati na svim instrumentima' odnosno da se moramo oslanjati na sve izvore energije – od vodika, preko bioplina i solara pa do nafte.

Cestovni promet kronično preopterećen

- Treba nam nešto više poticaja. Energetika uvijek ide bok uz bok s geopolitikom, a sada vidimo kako određene politike otvaraju vrata za manje igrače. Zato moramo povećati domaću proizvodnju i to mora biti fokus – istaknuo je Aldott.

Kao jedno od najperspektivnijih područja za investicije na ovom je panelu naglašena logistika. Kako je rečeno, iako Hrvatska ima geografske i lokacijske prednosti infrastruktura to ne prati. Kako je rekao Vodopija, Rijeka ima snažan potencijal, no bez odgovarajućih ulaganja u željeznicu i bez funkcionalne povezanosti sustava taj potencijal ostaje ograničen.

- Mi možemo dati 400 milijuna eura, ali takve investicije ne mogu dati puni učinak ako ostali dijelovi logističkog lanca ne funkcioniraju. Luka sama po sebi ne znači ništa ako sve ostalo ne radi – poručio je Vodopija istaknuvši potrebu za jasnom krovnom logističkom strategijom države.

Na to se nadovezao partner Tutić, koji je upozorio na kroničnu preopterećenost cestovnog prometa i nužnost razvoja intermodalnog prijevoza. Modernizacija infrastrukture, rekao je, mora se promatrati kao dugoročna investicijska strategija koja stvara temelje za sljedećih deset godina. Logistika danas više nije pitanje skladišta, nego visoko automatiziranih sustava, upravljanja procesima i zapošljavanja visoko plaćenih stručnjaka. Hrvatska, smatra Tutić, ima realnu priliku u idućih pet do deset godina udvostručiti logističke kapacitete, ali samo ako država preuzme ključnu ulogu u modernizaciji željeznica, autocesta i digitalnih sustava. Uz to je upozorio na ozbiljne urbanističke izazove i neusklađenost lokalne i državne razine vlasti, što dodatno usporava investicije.

Institucionalni pogled ponudio je Batinić, istaknuvši da su najveća ulaganja iz dosadašnjih europskih omotnica bila usmjerena upravo u prometnu infrastrukturu te da će se taj trend nastaviti.

- Na nacionalnoj razini nemamo kapaciteta baviti se svim projektima u državi. Hrvatska trenutačno ima oko 70 strateških projekata, no administrativni kapaciteti na nacionalnoj razini predstavljaju ozbiljno ograničenje – rekao je Batinić.

Kao odgovor na to, Ministarstvo radi na uspostavi operativnih projektnih skupina, dok je novi akcijski plan za administrativno rasterećenje u završnoj fazi.

- Drago nam je da imamo dionike s kojima konstantno komuniciramo i koji će nam istaknuti gdje postoji problem. No tu je glavna digitalizacija jer je ona najbolji način za administrativno rasterećenje – zaključio je Batinić.