Primirje na Bliskom istoku potaknulo nade svjetskih burzi
Dogovor o dvotjednom primirju između SAD-a i Irana srušio cijene nafte i pritisnuo dolar, dok su indeksi na Wall Streetu i u Europi porasli
Na svjetskim su burzama cijene dionica snažno porasle i prošloga tjedna, a vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna znatno pala na svjetskim je tržištima, jer se ulagači nadaju smirivanju krize na Bliskom istoku, nakon što su SAD i Iran dogovorili dvotjedno primirje.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna porastao oko 3 posto, na 47.916 bodova, dok je S&P 500 skočio 3,6 posto, na 6.816 bodova, a Nasdaq 4,7 posto, na 22.902 boda.
Ti su indeksi najviše skočili u srijedu jer je ulagače ohrabrio dogovor SAD-a i Irana o primirju, postignut u utorak navečer, samo koji sat prije isteka roka koji je zadao predsjednik SAD-a Donald Trump.
Zahvaljujući tome, Iran je izbjegao žestoke napade, kojima je Trump prijetio, a zauzvrat obećao da će tijekom primirja omogućiti siguran prolaz tankera kroz Horumuški tjesnac, ključan za izvoz nafte s Bliskog istoka.
To je u srijedu izazvalo oštar, dvoznamenkasti pad cijena nafte, pri čemu su zaronile ispod razine od 100 dolara po barelu.
Nafta ruši burzovni pesimizam, ali tjesnac i dalje problem
Posljednjih su tjedana povišene cijene nafte negativno utjecale na svjetske burze jer su se ulagači plašili da će to izazvati rast inflacije, što bi dovelo do povećanja kamata središnjih banaka i usporavanja rasta gospodarstava.
No, u drugoj polovici tjedna euforija je na burzama splasnula jer Hormuški tjesnac i dalje nije otvoren za prolaz tankera, osim izuzetaka koje Iran odobri, i jer se različito tumačilo što dogovor o primirju sadrži, a što ne.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle.
Londonski FTSE indeks ojačao je 1,6 posto, na 10.600 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 2,7 posto, na 23.803 boda, a pariški CAC 3,7 posto, na 8.259 bodova.
Dolar slabi, euro i jen jačaju
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 1,5 posto, na 98,70 bodova.
Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 1,7 posto, pa je tečaj eura dosegnuo 1,1720 dolara.
Cijena američke valute pala je i u odnosu na japansku, za 0,2 posto, na 159,30 jena.
U ožujku je dolar znatno ojačao u odnosu na većinu najvažnijih svjetskih valuta jer su ulagači zbog krize na Bliskom istoku tražili utočište za svoj kapital u sigurnijim investicijama.
No, prošloga je tjedna oštro pao jer je dogovor o dvotjednom primirju između SAD-a i Irana potaknuo nadu ulagača da bi kriza na Bliskom istoku uskoro mogla završiti.
Inflacija i Fed: više nema rezova kamata
Podršku dolaru pružaju, pak, očekivanja da američka središnja banka ove godine neće smanjiti kamatne stope jer zbog povišenih cijena nafte inflacija u SAD-u raste.
Najnoviji podaci pokazuju da su u ožujku potrošačke cijene u SAD-u porasle za 3,3 posto na godišnjoj razini, uglavnom zbog skoka cijena energije za gotovo 11 posto.
To pokazuje da se inflacija znatno udaljila od ciljanih razina Feda od oko 2 posto.
Prije napada SAD-a i Izraela na Iran, ulagači su očekivali da će Fed ove godine kamate smanjiti u dva navrata za po 0,25 postotnih bodova, no sada se više uopće ne očekuje smanjenje kamata u ovoj godini.
Neizvjesnost nakon neuspjeha pregovora u Islamabadu
Kako u subotu u Islamabadu nije postignut dogovor između američkih i iranskih pregovarača o uvjetima za trajni mir, ostaje za vidjeti što će se idućega tjedna događati na svjetskim burzama i tržištima nafte.
