Trump Kanadi: carine na aute i čelik rastu na 50 posto od 2027.
Donald Trump, carine
Nakon sloma pregovora, Washington od 2027. diže carine na kanadske aute, a trošak će, upozoravaju i republikanci, snositi američki kupci
Trgovinski rat između Washingtona i Ottawe koji je tinjao mjesecima u ponedjeljak je prerastao u otvoreni sukob. Donald Trump je najavio da će carine na kanadske automobile, autodijelove i čelik od 1. siječnja 2027. iznositi 50 posto, nakon što su pregovori o novom trgovinskom sporazumu propali doslovno u zadnji čas. Ontarijski premijer Doug Ford odgovorio je prijetnjom da će Kanada prekinuti izvoz električne energije i kritičnih minerala prema SAD-u, dok Trump poručuje da Amerika svog sjevernog susjeda više ne treba.
Donald Trump je u ponedjeljak putem Truth Sociala objavio da će carine na kanadska vozila, osobna i teretna, velika i mala, kao i na autodijelove i čelik, od 1. siječnja 2027. iznositi 50 posto. Time bi se dosadašnja carina od 25 posto na kanadske automobile koji ne ispunjavaju uvjete sporazuma USMCA praktički udvostručila, dok bi autodijelovi, koji do sada nisu bili opterećeni posebnom carinom, prvi put bili obuhvaćeni tako visokom stopom. Čelik uvezen iz Kanade već se oporezuje 50-postotnom carinom, pa ostaje nejasno bi li se ta stopa dodatno povećavala.
Trump se na ovaj potez odlučio nakon što su američko-kanadski pregovori o novom trgovinskom paketu propali prošlog vikenda, i to, prema izvještajima, doslovno u zadnji čas. Reuters navodi da je razmatrani dogovor mogao sniziti carinu na kanadske osobne i lake teretne automobile s 25 na 15 posto, uz moguće popuste i na čelik i aluminij, no pregovori su pukli oko vozila, teških kamiona i drugih uvjeta.
Kanadski premijer Mark Carney ocijenio je ponuđene uvjete 'lošim dogovorom', dok je Trump već u subotu, nakon sloma razgovora, uveo 50-postotne carine na stotine kanadskih proizvoda, od poljoprivrednih artikala do hokejaških štapova, ukupne vrijednosti oko 28 milijardi dolara.
Kanada nas više ne treba prevoziti
U objavama na Truth Socialu Trump je poručio kako SAD 'ne trebaju Kanadu', nego da Kanada treba Ameriku, dodajući da proizvodnja unutar SAD-a ostaje oslobođena carina. Optužio je i kanadsko vodstvo, ponajprije premijera Carneyja, da iskorištava odnos sa Sjedinjenim Državama, te podsjetio da velik dio kanadske električne energije, nafte i plina prolazi kroz američki teritorij.
Posebno je oštar bio prema premijeru Ontarija Dougu Fordu, kojeg je nazvao Carneyjevim 'poslušnikom' i usporedio ga, na njegovu štetu, s pokojnim bratom Robom Fordom, nekadašnjim gradonačelnikom Toronta. Fordov 'hvalisavi' ton, kako ga je opisao Trump, uslijedio je nakon što je ontarijski premijer zaprijetio da bi Kanada mogla ograničiti izvoz električne energije i kritičnih minerala prema SAD-u ne bude li popuštanja. Ford je uzvratio nazivajući Trumpa 'nasilnikom' i 'diktatorom', a njihova razmjena poruka eskalirala je i do izravnih uvreda na račun poslovnog ugleda američkog predsjednika.
Kanadski premijeri: 'Moramo uzvratiti'
Premijer Britanske Kolumbije David Eby u ponedjeljak je u razgovoru za CNN poručio da Kanada mora uzvratiti, unatoč tome što će mjere štetiti objema stranama. Naglasio je da je kanadski trgovinski suficit prema SAD-u velikim dijelom posljedica izvoza energije te upozorio da će carine poskupjeti niz proizvoda, od građevinskog materijala do ribolovne opreme. Istaknuo je i da Kanada ostaje samostalna zemlja te da neće postati '51. savezna država', izražavajući nadu da će se i druge zemlje pridružiti otporu prema američkim carinama.
Prema izvorima kanadskog CTV-a, Ottawa bi u utorak trebala objaviti detalje odgovora, uključujući recipročne carine i moguće proširenje sustava osiguranja za nezaposlene kako bi se ublažio udar na domaće radnike. Ministar financija François-Philippe Champagne trebao je predvoditi objavu mjera. Premijer Carney ranije je najavio da će odmazde vrijedne 'dolar za dolar' stupiti na snagu nakon Dana rada, no konačni detalji tada još nisu bili poznati.
Pukotine i unutar Republikanske stranke
Trumpova odluka izazvala je otvoreno nezadovoljstvo i među republikancima. Senatorica Susan Collins iz Mainea, koja se suočava sa zahtjevnom kampanjom za reizbor, carine je javno nazvala 'pogreškom'. Rekla je da je nedavno razgovarala s kanadskim veleposlanikom u Washingtonu te ga potaknula da riješi kanadske trgovinske barijere za američke mliječne proizvode, kako bi se odnos vratio na prijateljsku i gospodarski povoljnu razinu.
Upozorila je da bi carine od i do 50 posto mogle poskupjeti prijevoz i preradu ključnih proizvoda njezine savezne države, borovnica, krumpira, jastoga i drva jer se oni često prerađuju upravo preko granice, što bi u konačnici poskupjelo grijanje, gradnju kuća i poslovanje lokalnih trgovaca. Na društvenim mrežama pozvala je obje strane da se vrate za pregovarački stol, ocijenivši da naizmjenično otvaranje i prekidanje razgovora unosi trošak, rizik i neizvjesnost za poduzeća.
Važno za automobilsku industriju
Iako se čini da je riječ prvenstveno o kanadskom tržištu, ekonomski učinak carina prelijeva se izravno na američke proizvođače i potrošače. Prema podacima agencije GlobalData, kanadska vozila činila su tek 5,4 posto ukupne prodaje u SAD-u u 2025., odnosno oko 861.000 automobila, naspram više od 16 milijuna vozila prodanih u samim Sjedinjenim Državama. Zanimljivo je da danas najveći dio kanadske proizvodnje ne dolazi od detroitskih proizvođača, nego od japanskih Toyote i Honde, koje su zajedno u 2025. proizvele 76,5 posto svih vozila sastavljenih u Kanadi, više nego Ford, General Motors i Stellantis zajedno.
Trgovinski pravnik Barry Appleton sa Sveučilišta New York Law School upozorio je da carinu na uvoz zapravo plaćaju američki uvoznici, 'dileri' i proizvođači, a ne kanadska država, pa se trošak na koncu prelijeva na američke kupce automobila. Budući da su motori, mjenjači, elektronika i drugi dijelovi vozila često proizvedeni s obje strane granice prije nego što gotov automobil stigne do salona, poremećaj u lancu opskrbe mogao bi pogoditi i proizvodne pogone unutar samih Sjedinjenih Država.
Carine formalno stupaju na snagu tek 1. siječnja 2027., što ostavlja prostor za daljnje pregovore prije konačne primjene. Istodobno,, prema izvještajima agencije Bloomberg, Kanada priprema vlastiti paket odgovora koji bi mogao ostati na snazi tijekom cijelog Trumpova mandata.
