Eksplozija rada na nepuno vrijeme uz rast minimalca

U Hrvatskoj je prošle godine u lipnju više od 87 tisuća ljudi radilo na nepuno radno vrijeme, od čega je gotovo dvije trećine njih - 57.833 osobe - mjesečno primalo bruto plaću manju od 970 eura, što je puni iznos minimalne plaće za 2025. godinu. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Pritom je broj zaposlenika prijavljenih na nepunu satnicu od 2023. godine porastao za 28.100, što je rast od 47 posto, a broj radnika na nepuno radno vrijeme s mjesečnom bruto plaćom manjom od iznosa punog minimalca u istom razdoblju povećan je 25.561, odnosno gotovo za 80 posto.

Riječ je o zaposlenicima koji su ugovorno dogovorili rad na manje sati od punog radnog vremena i zato im je, barem formalno, ukupna mjesečna bruto plaća niža od punog minimalca, iako se zakonski minimum kod nepuna radnog vremena računa razmjerno satima. Ali opseg takvih niskih iznosa pokazuje koliko je velik segment rada na vrlo malim normama.

Usklađivanje s Direktivom Europske unije (EU) o primjerenim minimalnim plaćama u EU te opća gospodarska situacija, a posebno inflacija, odnosno kretanje cijena, te situacija na tržištu rada koja se očituje u niskoj nezaposlenosti i povećanom uvozu stranih radnika, rezultirala su ozbiljnim povećanjem minimalne bruto plaće u Hrvatskoj tijekom posljednjih nekoliko godina.

Minimalna plaća se proteklih godina oštro povisila, s oko 564 eura bruto (oko 451 euro neto) 2021., preko 622 eura bruto (oko 500 neto) 2022., 700 eura bruto (560 neto) 2023., 840 eura bruto (670 neto) 2024. i 970 eura bruto (750 neto) 2025. godine do 1050 eura bruto (oko 810 eura neto) 2026. godine.

Ova su kretanja, međutim, imala za posljedicu i povećanje rada na nepuno radno vrijeme. To je prouzročilo i povećanje broja radnika angažiranih na nepuno radno vrijeme, a takav angažman zaposlenika u pravilu je poslodavcu jeftiniji od zakonski određenog minimalca za punu satnicu.