Hrvati bi ove godine mogli uložiti i milijardu eura u zlato

Aktualna politička i ekonomska situacija u svijetu ide na ruku daljnjem rastu cijene zlata, čulo se na 4. međunarodnoj konferenciji o zlatu 'Crogold' održanoj u četvrtak u Zagrebu. Vrijednost unce najplemenitijeg metala trenutačno se kreće oko 4500 dolara, a već neko vrijeme je pod pritiskom zbog jačanja američkog dolara, posebice nakon izbijanja rata na Bliskom istoku.

To je samo jedan od mehanizama koji utječu na cijenu zlata, pokazao je Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik Uprave Centra Zlata tijekom svog izlaganja pod nazivom 'Zašto svijet kupuje zlato: Tržište, emocije i logika kapitala'. Kad je riječ o vezi između dolara i zlata, povijesno gledano, vrijednost zlata stagnira, odnosno pada kad raste vrijednost američkog dolara, istaknuo je Ivanović.

Mehanizmi rasta

Nadalje, poznata je i povezanost između politike kamatnih stopa američke središnje banke Fed-a. Kad je ključna kamatna stopa na višim razinama, smanjuje se interes, a time i cijena zlata jer investitori na kupnji dolara ili američkih državnih obveznica mogu ostvariti veći prinos. Nadalje, tu je i utjecaj realnih kamatnih stopa. Ako je stopa inflacije viša od njih, zlato također jača. Uz dodatne faktore, poput geopolitičkih kriza, potražnje od strane središnjih banaka te općenitog pada povjerenja u financijski sustav, jasno je da danas postoji povoljno okruženje za rast cijene zlata.

Saša Ivanović posebno je istaknuo mogućnost skorašnjeg razbuktavanja inflacije u svijetu, uslijed rasta cijena nafte nakon napada na Iran i de facto zatvaranja Hormuškog tjesnaca za brodski promet. Upravo zbog očekivanja investitora kako dolazi novi val inflacije, što će dovesti do podizanja kamatnih stopa vodećih svjetskih središnjih banaka, došlo je do kratkotrajnog pada vrijednosti zlata nakon napada na Iran, ocijenio je Ivanović.

Postoji i još jedan faktor koji utječe na rast cijene zlata, a često je u drugom planu. To je rast globalne populacije, što je posebno važno u kontekstu ograničene količine zlata. Do sada je iskopano 220 tisuća tona zlata, od čega približno 50 tisuća tona leži u trezorima središnjih banaka. Dodatnih 100 tisuća tona prerađeno je u nakit, dok 20 tisuća tona koristi industrija. Procjenjuje se da je samo pet do šest tisuća tona pogodno za svakodnevnu trgovinu jer se preostalih 44 tisuće tona smatraju izgubljenima.

Uloženo 750 milijuna eura

– Ljudi vjeruju u zlato jer ne gubi lako vrijednost, ne može se nekontrolirano tiskati, dugoročno čuva kupovnu moć i ograničene je ponude – istaknuo je Ivanović. Cijena zlata već nekoliko godina zaredom neprestano raste, a samo u posljednjih godinu dana povećana je za gotovo 40 posto. Prepoznali su to i brojni hrvatski građani, što dokazuju i podaci o vrijednosti ovdašnjeg tržišta investicijskog zlata. Prošle godine građani su u tu investicijsku klasu uložili 750 milijuna eura, a ove bi godine moglo biti uloženo i više od milijardu eura. Saša Ivanović je istaknuo kako su hrvatski kupci u nedavnoj korekciji cijene dokupili određene količine.

To pak ne vrijedi za Srbiju, gdje mali investitori kupuju kad cijena raste, a prodaju kad cijena počne padati, istaknula je Saša Popović-Šaranac, izvršna direktorica tvrtke Golden Space Srbija na panelu 'Rekordna potražnja za zlatom: Što nas čeka u 2026. i 2027. godini'. Govoreći o motivaciji za kupnju zlata, Jörg Endres, generalni menadžer i predstavnik švicarske rafinerije i kovnice zlata Argor Heraeus, kazao je kako na strani ponude postoji manja proizvodnja, dok istovremeno potražnja raste. – Samo središnje banke kupuju četvrtinu svog zlata koje se nađe na tržištu – dodao je Endres.

Na cijenu zlata, iz perspektive ponude, sve više utječu i logistički troškovi, naglasio je Kurt Matta, operativni direktor rafinerije i kovnice zlata Heimerle + Meule za Austriju. Matta je uvjeren da će sektor rasti u narednim godinama, pitanje je samo po kojim stopama.