Glavinić: Novi zakonski okvir donio je poboljšanja u graditeljstvu

- Novim Zakonom o prostornom uređenju unaprjeđuje se sustav prostornog uređenja uvođenjem stručnih podloga koje prethode izradi prostornih planova i osiguravaju kvalitetu planskih rješenja. Kroz novo zakonsko rješenje uvodi se novi sustav prostornog planiranja u kojem se prostorni planovi izrađuju digitalno u editoru ePlanovi. Time se ujednačava način planiranja na cijelom području Republike Hrvatske – rekao je Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na drugoj Liderovoj konferenciji o graditeljstvu i prostoru 'Budućnost gradnje – investicije – infrastruktura - održivost.

Konferencija se održava u zagrebačkom hotelu Zonar, a okupila je stručnjake iz graditeljstva, arhitekture, građevinskih kompanija, investitore…, a uz predavanja predviđena su još i četiri okrugla stola.

Glavinić je osim Zakona o prostornom uređenju govorio i o drugim važnim zakonima koji su stupili na snagu od početka godine, a riječ je o zakonima o gradnji, o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu te izmjene i dopune Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

S ciljem jasnijeg i učinkovitijeg propisivanja pravila za gradnju i energetsku učinkovitost u zgradarstvu, kao i činjenice da postojeći Zakon o gradnji detaljno obrađuje samo jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu, novi zakonodavni okvir podijeljen je na dva zakona: Zakon o gradnji (koji više ne uključuje teme energetske učinkovitosti zgrada) te Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu (objedinjuje dosadašnje odredbe dvaju zakona te prenosi EU zakonodavstvo iz ovog područja).

On je rekao da je svrha donošenja zakonodavnog okvira transpozicija EPBD (Direktiva o energetskim svojstvima zgrada) u nacionalno zakonodavstvo, što je pravna stečevina EU, no okvir promiče poboljšavanje energetskih svojstava novih zgrada i zgrada koje se obnavljaju te smanjenje emisija stakleničkih plinova s ciljem da se do 2050. uspostavi fond zgrada s nultim emisijama. Njime se definiraju modeli energetske obnove zgrada te djelatnosti energetske usluge u zgradarstvu.

Prostor za suradnju s Talijanima

Maria Cristina Costa, ambasadorica Italije u Hrvatskoj, na otvaranju konferencije zahvalila je Lideru što je odabrao temu o budućnosti gradnje. Zahvalila je i Giorgiji Gunnelli iz OICE-a što će kao članica Upravnog odbora OICE-a govoriti o tom udruženju koje zastupa i štiti interese talijanskih inženjerskih i arhitektonskih tvrtki pred državnim institucijama, regulatornim tijelima i javnom upravom.

Graditeljstvo 2026. Maria Cristina Costa

- Istovremeno kompanije su zainteresirane za nova tržišta, vjerujemo da postoji prostor za jačanje suradnje u graditeljstvu između Hrvatske i Italije. Talijanska ambasada će to poduprijeti – rekla je Costa.

Antonija Knežević, Liderova izvršna urednica, u pozdravnom govoru podsjetiila je da građevinski sektor ma oko 150 tisuća zaposlenih i čini 6 posto BDP-a te za razliku od nekih drugih članica EU još uvijek bilježi rast.

Napomenula je da je graditeljstvo i pitanje javnog novca te je ono rijetka djelatnost čija se greška ne može sakriti u excelu.

- No kako dalje, pitanje je pa konferencija dolazi u pravom trenutku, investicije su na pomolu, cijene visoke, a radnika fali – rekla je Knežević.

Graditeljstvo 2026. Antonija Knežević

Rast graditeljstva uz nedostatke

Katarina Sikavica, direktorica Sektora za graditeljstvo HGK, rekla je da je udio vrijednosti izvršenih građevinskih radova u BDV lani bio 8 posto, ukupne vrijednosti 7,5 milijardi eura. Građevinarstvo je povećalo svoj udio u hrvatskom BDP u za oko 35 posto u samo četiri godine (2021. – 2025.), a 55 posto od ulaska Hrvatske u EU. Također je navela da je obujam građevinskih radova u prosincu 2025. bio veći za 7,2 posto u odnosu na prosinac 2024.

Vrijednost izvršenih radova Od 2008. vrijednost izvršenih radova padala je do 2015. nakon čega smo imali postepeni porast do 2021. kad se vrijednost izjednačila s 2008. U 2025. je vrijednost 86 posto veća nego 2021. – rekla je Sikavica.

Graditeljstvo 2026.

Podsjetila je da je 2024. u građevinarstvu djelovalo 23.600 poduzetnika, što čini 14,6 posto ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj. Te je godine ostvaren ukupni prihod od 15,3 miljarde eura (mljardu eura više u odnosu na 2023.) i 775 milijuna eura neto dobiti, što je pad u odnosu na 2023. za više od 300 milijuna eura.

Sektor ima nisku produktivnost i sporu digitalizaciju. Uz taj i druge nedostateke (radne snage i rasta troškova), navela je i druge probleme: javna nabava i administracija za koju je rekla da su uzroci složeni i spori postupci, česte administrativne prepreke, promjene cijena tijekom čekanja na odluku o odabiru, rizik žalbi i pravnih sporova, fokus na najnižu cijenu, sudjelovanje ponuditelja iz zemalja bez potpisanih trgovinskih sporazuma. Posljedice su usporavanje projekata, povećanje troškova, smanjenje učinkovitosti sektora, financijska nesigurnost. Istaknula je da su i zeleni standardi povećali troškove gradnje.