Državna potrošnja više ne može biti glavni motor hrvatskog rasta

Poslovne planove za 2027. godinu bit će teško slagati po starim obrascima. Kompanije u novu poslovnu godinu ulaze uz brojne nepoznanice, od geopolitičkih i makroekonomskih kretanja do troškova poslovanja, tehnoloških promjena i rizika koje je sve teže unaprijed predvidjeti. U takvom okruženju jedna projekcija više nije dovoljna, a kvalitetan poslovni plan sve više ovisi o tome koliko je kompanija spremna na različite scenarije.

Upravo je to u središtu 18. Liderove konferencije Dan velikih planova, koja se danas održava u zagrebačkom hotelu Westin te koja je okupila 450 uzvanika. Konferencija je nastala s idejom da ljudima koji donose poslovne odluke ponudi što više konkretnih informacija i procjena koje mogu iskoristiti pri izradi i doradi planova za godinu koja dolazi.

- U zadnje vrijeme na pitanje što planirate i ostvaruju li vam se planovi, ne jednom smo mogli čuti odgovor da su neizvjesnosti tako brojne, a promjene tako brze da se umjesto planova rade scenariji. Loš, srednji dobar. Možda smo u krivu, ali postavio bih tezu da scenariji ipak ne mogu biti zamjena za planove. Godišnje i recimo trogodišnje – rekao je u svom pozdravnom govoru Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović.

Scenariji su, tvrdi Šajatović, odličan instrument za taktičku prilagodbu i kontrolu poslovanja. Ali, poduzetnički pothvat, primjera radi, ne može bez novih investicija.

- Njih se mora planirati. A od plana do realizacije prođe najmanje dvije godine. Znači li ostvarenje lošeg scenarija poslovnog okruženja da odustajemo od započete investicije i idemo u neku novu? I tako stalno. Naravno da je to nemoguće. Kao i uvijek, poduzetnici i menadžeri moraju osmisliti misiju i viziju i pretočiti je u planove. Preuzeti rizik i imati dozu tvrdoglavosti.  Jest, neki su propali jer su se preplanirali. Ali ne znam niti jednog poduzetnika koji je uspio, a da nije planirao – napomenuo je Liderov glavni urednik.

Dan velikih planova 2026. Miodrag Šajatović

Sve okupljene pozdravila je i glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber koja je naglasila da država mora prepustiti palicu gospodarskom sektoru.

- Hrvatskoj treba promjena formule ekonomskog rasta. Moramo prijeći iz modela vođenog državnom potrošnjom u model koji pokreću privatne investicije, tehnologije, inovacije, znanje, vještine, produktivnost i izvoz. Povećanje produktivnosti, konkurentnosti i profitabilnosti upravo je poslovna filozofija koju bi i ekonomska politika trebala poticati.

Jer samo snažna i profitabilna kompanija može investirati, stvarati novu veću dodanu vrijednost, otvarati nova sigurna radna mjesta i povećavati plaće. I zato se protivimo ad hoc porezima na takozvanu prekomjernu maržu od drakonskih 50 posto, kao i birokratskom sidrenju cijena i zamrzavanju cijena proizvoda koji povećavaju regulatornu neizvjesnost, povećavaju nesigurnost, otežavaju planiranje cijena, troškova i investicija – poručila je Weber.

- Ne možemo jednom rukom subvencionirati ulaganje u produktivnost, a drugom dodatno oporezivati rezultate istih ulaganja. Jer porez na takozvanu prekomjernu maržu vrlo lako postaje porez na investicije, na izvoz i na uspjeh – dodala je Weber.

Osvrnula se Weber i na budućnost, kao i na generaciju Z. Kako je rekla, za deset godina generacija Z neće biti samo mladi potrošači, nego ključni zaposlenici, kupci, menadžeri, poduzetnici, roditelji i investitori.

Dan velikih planova 2026. Ante Žigma, Ante Šušnjar, Zoran Milanović, Modrag Šajatović, Irena Webwer, Bojana Božanić Ivanović, Zsuzsanna Ortutay

- Oni naime postaju ključni generatori rasta potrošnje, jer globalna potrošačka moć generacije Z trebala bi već 2030. dosegnuti oko 10 bilijuna eura. I tu dolazimo do prve promjene koju mislim svi koji danas radimo velike planove moramo razumjeti, a to je da generacija Z nije samo još jedna generacija kojoj ćemo malo prilagoditi naš marketing. Generacija Z neće čekati da mi završimo transformaciju. Oni će u međuvremenu potpuno promijeniti tržište. I pitanje za nas, pitanje za kompanije nije više hoće li nam oni postati pažljivi, pitanje je hoćemo li mi njima biti pažljivi. Jer oni ne troše na isti način kako smo navikli trošiti – rekla je Weber.

Osvrnula se Weber i na umjetnu inteligenciju, istaknuvši da ona dodatno povećava kompleksnost poslovnog okruženja, ali i da je riječ o promjeni koju kompanije više ne mogu ignorirati. Naglasila je da se o dosegu i brzini razvoja AI-ja danas raspravlja od Silicijske doline i najvećih svjetskih kompanija do državnih čelnika i Vatikana, što pokazuje koliko je riječ o velikoj promjeni.

Prema njezinim riječima, ključno pitanje za poslovne lidere više nije hoće li koristiti umjetnu inteligenciju, nego hoće li je primjenjivati samo za brže i učinkovitije obavljanje postojećih poslova ili će njome temeljito mijenjati poslovne procese. Upravo će transformativna primjena, u kojoj AI agenti preuzimaju dijelove poslovnih procesa, biti važna za rast produktivnosti i konkurentnost kompanija. Dodala je da Hrvatskoj, koja se suočava s nedostatkom radne snage, ne treba usporavanje uvođenja AI-ja, nego tehnologija koja će omogućiti stvaranje veće vrijednosti po zaposlenom.