Hrvati najviše novca drže u obliku gotovine ili depozita u bankama (61 posto financijske imovine) i u ovom segmentu smo iznad prosjek Europske unije (44 posto), rekao je ministar financija Marko Primorac na Konferenciji financijske pismenosti koja se održala u sklopu Tjedna financijske pismenosti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Što se tiče mirovinskih fondova europski je prosjek, tvrdi Primorac, 16 posto dok Hrvati u ovom obliku drže čak 29 posto financijske imovine što je ‘dobro i zbog strukture i zbog organizacije mirovinskih stupova koje treba i dalje jačati‘.
– Kod životnih osiguranja loše stojimo, dakle mi smo pri dnu Europske unije sa četiri posto imovine u životnom osiguranju – izjavio je ministar dodajući da smo loši i kada se govori o investicijskim fondovima, ali i dužničkih i vrijednosnih papira.
– Vjerujem da će buduća izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa pridonijeti tome da se depoziti i gotovina značajnije prenesu prema dužničkim i vrijednosnim papirima, a onda i prema dionicama s obzirom da i u ovom segmentu postoji značajan prostor za napredak – kazao je ministar.
Govoreći o financijskoj pismenosti Primorac je naglasio da je ona iznimno važna, ali da je donedavno ova tema bila zanemarena iako su se proteklih nekoliko godina upravo na nju počele fokusirati i tvrtke, ali i državne institucije. Upravo zato danas financijska pismenost nije važna samo kao generički pojam nego se razvila u zasebne skupine pa se posebno profiliraju programi i za razvijanje porezne pismenosti, mirovinske pismenosti…itd. što samo pokazuje koliko je publika postala zahtjevna, objasnio je ministar.
Naravno, kako je utvrdio, financijska pismenost postaje važna i zbog utjecaja globalizacije, tehnološkog napretka i razvoja novih oblika imovine što stvara potrebu za informiranjem mladih ljudi i pružanju kvalitetnog obrazovanja kako bi donijeli brze i informirane odluke.
Važno je krenuti
Kao najveće izazove kod financijske pismenosti Primorac je naveo tvrdnju da su financijske teme teško razumljivo te činjenice da pojedinci precjenjuju svoja financijska znanja i ne planiraju dovoljno unaprijed.
– Zato mi nastojimo predvoditi trendove, nametnuti teme i donijeti strateške dokumente u području financijske pismenosti – rekao je ministar financija podsjećajući pritom na istraživanje o financijskoj pismenosti u kojem je utvrđeno da Hrvati imaju natprosječno znanje u financijskom znanju, ali nisu dovoljno dobri u financijskom ponašanju. Također, postoji mjesto za napredak i kod financijskih stavova pa je potrebno proširivati znanje i pretakati ga u stavove i ponašanja. Na kraju je ministar naglasio i da smo po pitanju digitalne financijske pismenosti također iznad prosjeka i Europske unije i OECD-a.
I dok smo u financijskoj pismenosti dobri u odnosu na neke druge države, mnogi mladi ne razmišljaju baš o planovima za mirovinu što je primijetio i ekonomski analitičar, direktor i osnivač Arhivanalitike Velimir Šonje koji je na panelu u sklopu konferencije kazao da mladi moraju razumjeti da trebaju štedjeti za adekvatnu mirovinu.
– Nije važno kada startaš, važno je da startaš odmah – poručio je Šonje napominjući da treba kombinirati konzervativne i rizične načine ulaganja. Kako je rekao, veliki je potencijal u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji s obzirom da svaka četvrta zaposlena osoba ima nekakvu dobrovoljnu mirovinsku štednju koja je vrlo atraktivna.
No, mladi vole digitalnu imovinu s obzirom da digitalni kanali omogućavaju brz i jednostavan pristup raznim sustavima, pa pojedincu u dva klika daju pristup raznim oblicima investiranja, ali moraju biti svjesni da trebaju graditi priču oko vlastitih potreba i imati disciplinu od prvog dana, rekao je CFO Raiffeisen banke Zvonimir Barać.
– Važno je razumjeti da je svijet financija ozbiljan i da ga kao takvog treba i shvaćati – kazao je Barać koji je potvrdio da je važno platforme i druge kanale koristiti pametno.
Ipak, da budućnost financija leži u digitalnoj imovini, fintechu, blockchainu i sličnim tehnologijama potvrdio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović koji vjeruje da će sve ovo dovesti do veće pojave VC i private equity fondova.