Regulativa će nas natjerati da gradimo održivo

Marko Markić pred kraj Liderove konferencije o graditeljstvu i prostoru predstavio je Hrvatski savjet za zelenu gradnju. Markić je, kao voditelj certifikacije u toj udruzi, podsjetio i o EU Direktivi iz 2024. koja govori o standardu zgrada s nultim emisijama koji postaje obvezan, dok se održivost ocjenjuje kroz cijeli životni ciklus zgrade. Također su Direktivom definirana minimalna svojstva za fond zgrada i program obnove te je potrebno osnovati kontaktne točke i izraditi 'putovnice obnove'.

Šest je okolišnih ciljeva: ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, zaštita vodnih resursa, kružno gospodarstvo, kontrola onečišćenja i bioraznolikost.

Uredba (EU) 2024/3110 pak (ne Direktiva) uvodi stroža pravila za stavljanje proizvoda na tržište. Tako će se proizvod morati deklarirati vezano za 'ugrađeni ugljik' u životnom ciklusu. Podaci moraju biti dostupni za strojnu obradu, a Europska komisija izrađuje jedinstvenu bazu podataka proizvoda.

Postoj i dugoročna strategija obnove fonda zgrada – trebat će četiri milijarde eura za investicije do 2030., a do 2050. predviđeno je investiranje od 32 milijarde eura.

- Da to usporedim s hrvatskim državnim proračunom, u ovoj godini on je na razini 35,7 milijardi eura, dok se ukupni rashodi očekuju od približno 39,8 milijardi eura – rekao je Markić.

Ilustracije radi, pokazao je koji su učinci Strategije EUROPA 2020 (20-20-20). Kako je naveo, 175 milijardi eura godišnja je ušteda na uvozu fosilnih goriva, odnosno 710 – 1.010 tankera nafte manje po danu.

Zbog toga su investitori na dobitku jer su im projekti veće tržišne vrijednosti, a rizici su niži. Korisnici pak dobijaju zdraviji prostor te su niži režijski troškovi.

Skupo je graditi neodrživo

Markić je sudjelovao i na posljednjem okruglom stolu na konferenciji kada se govorilo o održivoj gradnji, i to bez iluzija. Pod tim se misli kako izbjeći greenwashing. Riječ je o pojmu koji označava praksu kojom se neka tvrtka, proizvod ili usluga lažno ili pretjerano prikazuju kao ekološki prihvatljivi, održivi i neštetni za okoliš.

Snježana Turalija iz Greenike rekla je da ne vjeruje da će tržište u dogledno vrijeme eliminirati greenwashing jer je velika potražnja za stanovima, što investitore ne tjera da nude stvarno održive projekte. Ipak, od 2021. kad je uvedena EU regulativa došlo je do promjene na hrvatskom tržištu, projekti su postali 'zeleniji'.

Graditeljstvo 2026. Okrugli stol: Održiva gradnja bez iluzija. Anica Petričević, Snježana Turalija, Marko Markić i Gordana Gelenčer

- Spasit će nas regulativa, financijske potpore i nekoliko savjesnih ulagača, no još ih nema dovoljno. Ne smijemo govoriti da je održivo skupo jer je to dobro za nas. Vidite da nam nedostaju energenti koje mogu nadomjestiti zeleni projekti, a održivost ima i ekološka i ekonomska svojstva. Osim toga, postoje razne potpore za te projekte. Rekla bih da je prije skupo graditi neodrživo – poručila je Turalija.

Ipak, kroz vrijeme se sve mijenja, dodala je, jer smo nekad skupo plaćali mobitele, danas su nam pristupačniji. Tako je i sa zelenom gradnjom.

Anica Petričević iz Erste banke rekla je da su banke taj kanal pritiska, kako je zamislila EK, koje će uvjetovati dodjelu kredita zelenim projektima.

- Investirat će se u zelene projekte ovisno o tome koliko je to investitoru isplativo. U komercijalne zgrade se isplati ulagati, ali kad gledamo stambene zgrade, privatni kupac nije spreman na zelene projekte, često nije ni u mogućnost platiti razliku za zelenu gradnju. Ti su projekti 25 posto skuplji – rekla je Petričević.