Dok kriza trese Zapad, spas za izvoz su srednja Europa i Balkan

Okretanje tržištima srednje Europe te susjednim državama moglo bi biti dobar recept da hrvatski izvoz prebrodi ekonomsko usporavanje Europe. Da je skok cijena energenata izazvan ratom na Bliskom istoku pomrsio ekonomske planove na Starom kontinentu, pokazuju i proljetne prognoze Europske komisije koje sugeriraju osjetnije usporavanje gospodarstva.

Sada se predviđa da će BDP europodručja ove godine rasti za 0,9 posto, što je pad u odnosu na prethodnu, jesensku prognozu od 1,2 posto. Također, sniženi su i izgledi za 2027., pa umjesto jesenskih 1,4 posto, proljetne prognoze navode rast od 1,2 posto. Razlog je što analitičari Komisije smatraju da bi se posljedice energetskog šoka mogle protegnuti i na sljedeću godinu. Što se tiče naših najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera, nema dobrih vijesti.

Stanje nije blistavo 

Najveće gospodarstvo eurozone i cijele Europske unije, Njemačka, ove bi godine trebala zabilježiti rast BDP-a od 0,6 posto, umjesto ranije prognoziranih 1,2 posto. Toliki rast u jesen je prognoziran i za 2027., no sada se govori o rastu od 0,9 posto. Podsjetimo, lani je njemačka ekonomija porasla slabašnih 0,2 posto. Italija je prošle godine ekonomski ojačala 0,4 posto, a ove i iduće godine može očekivati neznatno viših 0,5 posto, govore proljetne prognoze. U prethodnim prognozama očekivan je rast talijanskog BDP-a od 0,8 posto, ove i iduće godine.