Private equity preuzima Europu: burze gube kompanije

Europska poduzeća sve rjeđe završavaju na burzi. Do kraja 2026. broj tvrtki u vlasništvu private equity fondova bit će 2,3 puta veći od broja kompanija uvrštenih na burzama, što predstavlja novi rekord i potvrda je dugoročnog strukturnog zaokreta u načinu financiranja i vlasništva nad kompanijama, prema analizi PitchBooka.

Podsjetimo, još prije desetak godina omjer privatnih i izlistanih kompanija bio je gotovo pa izjednačen. Danas broj PE kompanija doseže oko 13.800, gotovo dvostruko više nego prije desetljeća. Broj kompanija uvrštenih na burzama, s druge strane, već se godinama kreće između 5.700 i 7.000 bez značajnijeg pomaka. U posljednjih pet godina kompanije pod kontrolom fondova rasle su prosječno 5,4 posto godišnje, dok su dionička društva u istom razdoblju padala 1,6 posto.

Također, čini se da IPO tržišta uopće ne pokazuje znakove oporavka. Točnije, u 2024. godini Europa je zabilježila 181 inicijalnu javnu ponudu, a u 2025. tek 115. Naravno, nije to jedina brojka koja govori o promjeni, govori i profil onih koji izlaze na burzu. Gotovo 90 posto novih IPO-a čine profitabilne kompanije. Rizičniji i neprofitabilni projekti ostaju privatni, a burza postaje sve selektivniji klub za one koji uspješno minimiziraju rizike.

Razloge, dakako, valja tražiti u ponašanju samih poduzeća. Kompanije ostaju privatne dulje nego ikad, PE fondovi koriste tržišne korekcije za preuzimanje podcijenjenih dioničkih društava i njihovo povlačenje s burze, a izlazi iz investicija sve češće idu kroz sekundarne transakcije ili prodaje drugim fondovima, ne kroz IPO.

Kapital pritom i dalje teče prema privatnim tržištima. Povijesno bolji prinosi privlače institucionalce, ali i privatne ulagače kroz polulikvidne fondove, čime se bazen raspoloživog novca za preuzimanja kontinuirano širi.

Snažan je i priljev iz SAD-a. Američki investitori već sudjeluju u oko 20 posto europskih transakcija, a do 2026. taj udio mogao bi narasti na četvrtinu. Europa im nudi niže valuacije i fragmentirana tržišta pogodna za konsolidaciju, što je u zasićenom američkom tržištu sve teže pronaći.

Naravno, i umjetna inteligencija dodatno preusmjerava kapital. AI već čini gotovo 40 posto vrijednosti venture capital ulaganja u Europi, a 2026. mogao bi premašiti polovicu. Najbrže rastuće tehnološke kompanije razvijaju se izvan burze i tamo ostaju. 

Private equity, čini se, više nije alternativa burzama. Postao je to dominantan model vlasništva, dok IPO sve više liči na iznimku, rezerviranu za najkvalitetnije, najprofitabilnije i najstrpljivije.