Prognoza rasta BDP-a Hrvatske 3,2 posto u 2026., gospodarstvo usporava

Hrvatska i dalje ostaje otporno gospodarsko okruženje sa solidnim izgledima za rast. To ističe najnoviji Atlas rizika zemalja koji je objavila ACREDIA u suradnji s Allianz Tradeom. Nakon vrlo snažne izvedbe u 2024. godini, gospodarski rast se u 2025. usporio, iako temeljni pokazatelji i dalje pružaju potporu. Hrvatska je i dalje ukupno klasificirana kao zemlja niskog rizika za poslovanje.

Hlađenje gospodarstva nakon snažnog rasta

Nakon snažnog realnog rasta BDP-a od +3,9 posto u 2024., hrvatsko gospodarstvo izgubilo je zamah u prvoj polovici 2025. godine. Usporavanje je uglavnom rezultat normalizacije domaće potražnje. Privatna potrošnja oslabila je nakon duljeg razdoblja snažnog rasta, iako su prihodi kućanstava nastavili rasti. Sve veći dio dodatnog dohotka usmjeravao se u štednju. Investicijska aktivnost također je usporila nakon nekoliko godina dinamičnog rasta, djelomično zbog privremenog usporavanja javnih ulaganja.

Na vanjskom planu, rast izvoza ostao je solidan, ali je bio više nego neutraliziran snažnom potražnjom za uvozom i slabijim izvozom usluga, osobito u turističkom sektoru. Ukupno gledano, neto izvoz dao je blago negativan doprinos rastu. Trenutačno usporavanje u velikoj je mjeri cikličke prirode i posljedica je privremenih čimbenika.

- Hrvatska i dalje ima koristi od solidnih gospodarskih temelja, snažne potražnje i snažne integracije u europske lance vrijednosti. Nakon vrlo snažne ekspanzije u 2024., trenutačno usporavanje prvenstveno treba promatrati kao normalizaciju. Ukupno poslovno okruženje ostaje stabilno, iako pojedini rizici postaju vidljiviji - izjavio je Michael Kolb, glavni izvršni direktor ACREDIA Grupe

Rast iznad dugoročnog prosjeka

Unatoč cikličkom usporavanju, očekuje se da će Hrvatska u nadolazećim godinama zadržati relativno snažan rast, iznad svojeg dugoročnog prosjeka. Potporni čimbenici uključuju otporno tržište rada, povoljnije uvjete financiranja te nastavak priljeva sredstava iz fondova Europske unije.

Očekuje se kako će privatna potrošnja ostati ključni pokretač rasta, iako umjerenijim tempom. Javna ulaganja trebala bi ponovno dobiti zamah kako se ubrzava provedba projekata financiranih iz fondova EU-a. Ograničena izloženost Hrvatske američkom tržištu također smanjuje ranjivost na moguće trgovinske mjere, poput viših američkih carina.

Prognozira se rast realnog BDP-a od +3,2 posto u 2026. i +2,6 posto u 2027. godini. Međutim, povećana geopolitička neizvjesnost mogla bi potaknuti oprezniju štednju i odgoditi privatna ulaganja. Neto izvoz vjerojatno će i dalje tek marginalno doprinositi ukupnom rastu.

Inflacija ostaje ciklički rizik

Inflacija i dalje predstavlja ključni ciklički rizik. Nakon ponovnog jačanja cjenovnih pritisaka krajem 2024., inflacija se postupno smanjivala tijekom 2025., uz potporu nižih globalnih cijena energije i hrane, povoljnih baznih učinaka te odgođenog učinka restriktivnije monetarne politike.

Međutim, inflacija u sektoru usluga i dalje je povišena, odražavajući snažnu domaću potražnju i napeto tržište rada obilježeno snažnim rastom plaća. Stoga se očekuje tek postupno smanjenje inflacije, na 2,7 % u 2026. i 2,5 % u 2027., što je i dalje iznad prosjeka euro područja.

Snažni temelji, ali strukturni izazovi ostaju

Hrvatska ima koristi od članstva u EU-u i euro području, relativno dinamičnog rasta unutar Europe te kontinuiranog priljeva sredstava EU-a koji podupiru ulaganja. Javni dug smanjen je na ispod 60 % BDP-a, što dodatno jača makroekonomsku stabilnost.

Istodobno, strukturni izazovi i dalje su prisutni. To uključuje labaviju fiskalnu politiku, slabljenje pozicije tekućeg računa, visoku ovisnost o turističkom sektoru te rastuće pritiske na konkurentnost zbog brzog rasta plaća i troškova.

Ukupni gospodarski izgledi Hrvatske ostaju povoljni, iako rizici poput inflacije i geopolitičke neizvjesnosti zahtijevaju pomno praćenje. Ključni izazov bit će širenje baze rasta i dugoročno očuvanje konkurentnosti -  zaključio je Kolb.

Cijela analiza dostupna je na poveznici.