Beč kao odskočna daska za europsko tržište

Od 2023. Hrvatska je dio eurozone i šengenskog prostora – putovanja, plaćanja i prekogranični projekti s Austrijom nikada nisu bili jednostavniji. U Beču, glavnom gradu Austrije, susreću se visoka kvaliteta života, međunarodno orijentiran ekonomski ekosustav i kratke udaljenosti do tzv. regije DACH, odnosno Njemačke, Austrije i Švicarske.

Barbara Novak, članica bečkoga gradskog poglavarstva za financije, gospodarstvo, rad, međunarodne odnose i digitalizaciju, objašnjava zašto je upravo taj grad izvrsna odskočna daska poduzećima iz regije.

Zašto je Beč trenutačno posebno atraktivan za poduzeća iz Hrvatske i zemalja srednjoistočne Europe?

– Nekoliko faktora utječe na to. Uvođenjem eura kao službene valute i ulaskom u šengenski prostor ekonomski procesi između Hrvatske i Austrije znatno su se pojednostavnili. Tu su još i povijesno bliske veze kao i vrlo aktivni poslovni i osobni kontakti između Austrije i Hrvatske. S više od 32.000 ljudi hrvatskog podrijetla, Beč ima dobro povezanu zajednicu koja poslovnim timovima iz Hrvatske u sklopu postojećih poduzetničkih i društvenih struktura olakšava ulazak na lokalno tržište.

Beč je također međunarodno priznat kao poslovno središte – sjedište je Ujedinjenih naroda i još 53 međunarodne organizacije te dom oko 550 središnjica međunarodno aktivnih tvrtki. Takva koncentracija organizacija i poduzeća otvara pristup globalnim mrežama, stručnjacima i institucijama. Beč je geografski blizu Hrvatske, kulturno kompatibilan i stoga idealan kao strateški most prema tržištu EU-a, što nije manje važno jer su udaljenosti na području srednjoistočne Europe relativno kratke.

Po čemu se Beč razlikuje u konkurenciji s ostalim europskim poslovnim središtima?

– Ono najvažnije u Beču jesu ljudi. Naš grad karakteriziraju raznolikost, talenti i visoka razina obrazovanja – produktivnost rada jest 42 posto iznad prosjeka EU-a. Osim toga, Beč razmišlja dugoročno i djeluje vizionarski. Grad kontinuirano ulaže u infrastrukturu, istraživanje i kooperativno povezivanje uprave, poduzeća i znanosti. Istodobno u njemu vrijedi jasno načelo: ekonomski i tehnološki napredak mora biti u službi čovjeka.

foto Karin Hackl

Inovacije i rast u Beču se ostvaruju u skladu sa zdravljem, društvenom odgovornošću, otpornosti i visokom kvalitetom života. Zbog toga je on kao poslovno središte atraktivan za poduzeća koja žele održivo skalirati i vizionarski razmišljati.

Na koje se buduće industrije u Beču posebno fokusira?

– Tri su ključna područja za sljedeće godine: bioznanost (engl. life sciences), zdravstvo i digitalizacija, dakle od kvantnih tehnologija preko umjetne inteligencije do kibernetičke sigurnosti, uza snažan naglasak na stvaranje i očuvanje radnih mjesta. Presudan je i daljnji razvoj startup-scene. Te ključne industrije budućnosti stvaraju dodanu vrijednost za ekonomski sektor i istodobo donose neposrednu korist ljudima u našem gradu, naprimjer poboljšavaju javnu infrastrukturu ili povećavaju digitalnu sigurnost.

Možete li Beč kao poslovno središte u bioznanosti konkretno prikazati?

–​ Beč ima iznimno gusto povezan ekosustav u bioznanosti. U 2023. godini 754 organizacije ostvarile su godišnji prihod od 22,7 milijardi eura. Trenutačno je u bečkoj industriji u tom području zaposleno više od 49.000 ljudi. U bečkoj regiji posluje i dvadeset najvažnijih svjetskih farmaceutskih i medicinskih poduzeća. Hrvatska je posebno snažna upravo u farmaceutskom sektoru, što je vrlo dobra osnova za produbljenje partnerske suradnje.

Grad Beč s pomoću svoje Gospodarske agencije, Wirtschaftsagentura Wien, dugoročno ulaže u taj sektor, posebno u gradnju infrastrukture za poduzeća koja se žele koristiti umjetnom inteligencijom u bioznanosti. Novi centar za umjetnu inteligenciju i biomedicinu Life Science Center Vienna, koji će biti dovršen do 2029., jača istraživački sektor, razvoj proizvoda te u skladu s tim i cjelokupan ekosustav u Beču.

Sigurna sam da će se ovdje provoditi pionirska istraživanja jer će prvi ključan zakupnik biti vodeći istraživački institut za umjetnu inteligenciju u biomedicini u Austrijskoj akademiji znanosti, AITHYRA, koji će upravo iz Beča unapređivati biomedicinu s pomoću umjetne inteligencije.

Beč postaje sve vidljiviji u području kvantne tehnologije i umjetne inteligencije. Što se konkretno događa u gradu?

– To je točno. U području kvantne tehnologije Beč je europski centar. Godine 2022. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je Anton Zeilinger (Sveučilište u Beču i Austrijska akademija znanosti) za pionirski rad u području kvantne informacije. Godine 2023. slijedio je Ferenc Krausz, koji je važne temelje za tu nagradu postavio tijekom svoga rada na Tehničkom sveučilištu u Beču.

Tako su u vrlo kratkom vremenu dodijeljene dvije Nobelove nagrade za fiziku čiji je zajednički nazivnik upravo Beč. I bečka spin-off tvrtka QUBO Technology ​u suradnji sa Sveučilištem u Beču ​2025. lansirala je prvi kvantni računalni sustav u svemir. Beč je i u upravljanju rano prepoznao trendove. Od 2023. umjetna se inteligencija u javnom sektoru upotrebljava prema vlastitoj strategiji, odgovorno i u službi čovjeka.

foto Karin Hackl 

Oko 55 je posto svih austrijskih AI poduzeća u Beču, što potvrđuje međunarodnu privlačnost grada. Usporedno kibernetička sigurnost postaje sve važnija jer nove računalne performanse povećavaju zahtjeve za zaštitu i enkripciju. I u tom je području Beč jak – kako u istraživanju tako i u praksi.

Gospodarska agencija Grada Beča moderna je agencija za razvoj Beča kao poslovne lokacije. Koju vrstu potpore pruža ondje prisutnim stranim poduzećima?

– Gospodarska agencija Grada Beča lokalna, ali i međunarodna poduzeća koja se žele preseliti u Beč podupire dajući im subvencije, poslovne prostore, urede i besplatno savjetovanje – od osnutka do faze rasta. S pomoću ureda za potporu strancima Expat Center Gospodarska agencija međunarodnim stručnjacima i poduzećima pri dolasku u Beč pruža sveobuhvatnu potporu, jedinu takve vrste u Europi. Ponuda je vrlo dobro prihvaćena. I da, tim govori hrvatski, bosanski i srpski!