Konferencije i edukacije
StoryEditor

Konferencija o izvozu: Unatoč komplikacijama hrvatski robni izvoz porastao za 35 posto

05. Srpanj 2022.
foto Ratko Mavar

Hrvatski robni izvoz ostao na razini vrijednosti od 2019. godine, a ove je godine, unatoč komplikacijama, robni izvoz u prva četiri mjeseca iznosio 7,5 milijardi eura, što je rast od 35 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, rekla je Liderova urednica Manula Tašler na 9. Liderovoj konferenciji o izvozu 'Pametni znaju čemu služi izvoz'.

Da izvoz zaslužuje biti vijest rekao je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović. Dodao je da su u Lideru odlučili promovirati Cro Export Lider Index, na uzorku od 335 odabranih proizvodnih tvrtki jer su stope rasta prevelike te da ima elemenata koji ne spadaju pod robni izvoz.  

– Indeks stopa rasta hrvatskog izvoza iznosio je 335, ali gledajući samo ovih 335 tvrtki on iznosi 117 – rekao je Šajatović i dodao da izvoznici ne trebaju nas već da mi trebamo izvoznike.

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, uvodno je rekla kako je izazova puno te da smo u vremenu koje je obojeno problemima.

– Od pandemije do rata i povećanja troškova i poteškoća u nabavi. Problema je puno, ali izvoz i dalje ostaje dobra vijest i bilježi stalne stope rasta – rekla je Žigman.

image

Nataša Mikuš Žigman

foto Ratko Mavar

Dodala je kako su podaci iznimno dobri te da rastu izvoza doprinose prerađivačke tvrtke s udjelom od 80 posto. Zaključila je kako Vlada radi na tome da stope ostanu iste ili da nastave rasti, te da su usmjereni na nekoliko segmenata.

– Formiramo mjere kako bi se omogućilo da energenata i ostalih sirovina bude dovoljno da gospodarstvo može normalno funkcionirati – dodala je Žigman.

Žigman kaže kako Vlada nastavlja s provedbom strukturalnih reformi, te da je fokus na digitalizaciji i zelenoj ekonomiji.

EU se oslanja na plin i naftu iz Rusije

Iva Tomić, glavna ekonomistica u HUP-u, održala je predavanje na temu 'Gdje i kako naći dobavljače'.

– Hrvatska proizvodnja za izvoz visoko je ovisna o uvozu repromaterijala, sirovina, strojeva i opreme a razdoblje pandemije poremetilo je dobavne lance, a rat u Ukrajini to je dodatno zaoštrio. Industrija je prisiljena tražiti pouzdane nove dobavljače, ali – gdje – rekla je Tomić uvodno.

Govoreći o brojkama rekla je kako rast robnog izvoza konstantan još od 2014. godine uz mali prekid 2020. te da u strukturi dominiraju strojevi i prijevozna sredstva (22 posto), proizvodi svrstani prema materijalu (17 posto) te mineralna goriva i maziva (16 posto).

– Udio robnog izvoza u Hrvatskom BDP-u u 2021. je iznosio 27 posto, a 23 posto u 2019. godini dok je udio robnog uvoza u Hrvatskom BDP-u u 2021. iznosio 45 posto i 42 posto u 2019. godini – rekla je Tomić.

Govoreći o potencijalnom utjecaju rata na izvoz, rekla je kako se EU oslanja na prirodni plin i sirovu naftu iz Rusije, te da ovisnost postoji i za ključne poljoprivredne proizvode.

– Rusija i Ukrajina čine više od 25 posto svjetske trgovine pšenicom, više od 60 posto svjetskog tržišta suncokretovog ulja i 30 posto svjetskog izvoza ječma, a veliki je izvoznik i gnojiva – dodala je Tomić.

image

Iva Tomić

foto Ratko Mavar

Također, tu je i strateška ovisnost Europe o kritičnim sirovinama jer Rusija kontrolira čak 44 posto globalnih zaliha paladija, ključnog u uređajima za kontrolu onečišćenja za automobile i zrakoplovnu industriju. Platina, titan i vanadij iz Rusije koriste se u tehnologiji gorivih ćelija, vodika i 3D ispisa, a Rusija je i treći najveći svjetski dobavljač nikla koji se koristi za baterije električnih vozila, ali i u proizvodnji nehrđajućeg čelika, osnovne robe u brojnim industrijama. Ukrajina pak proizvodi oko 50 posto globalne ponude neona potrebnog u proizvodnji poluvodiča

Utjecaj rata na robnu razmjenu

Ukupni robni izvoz u Rusiju, Bjelorusiju i Ukrajinu u 2021. je iznosio 2,1 milijardu kuna ili 1,5 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza u 2021., a dominirali su  farmaceutski proizvodi.

– Ukupni robni uvoz iz ove tri zemlje iznosio 3,9 milijardi kuna ili 1,8 posto ukupnog hrvatskog robnog uvoza u 2021. – rekla je Tomić.

Dominiraju mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi, koji uključuju naftna ulja, ugljen i plin s preko 60 posto ukupnog uvoza iz tih zemalja u 2021. Uvoz gnojiva iz ovih zemalja je činio 12 posto ukupnog hrvatskog uvoza gnojiva u 2021.; aluminij i proizvodi od aluminija 11 posto ukupnog uvoza aluminija, bakar i proizvodi od bakra 9 posto ukupnog uvoza bakra, a mineralna goriva i dr.

Što se tiče alternativnih dobavljača, Azerbajdžan, Slovenija, Mađarska, SAD, Italija (tek nakon toga Rusija) su pogodni za aluminij i proizvode od aluminija. Slovenija, Rusija, Njemačka, Italija, Francuska za bakar, Bugarska, Italija, Njemačka za drvo, proizvode od drva i drvni ugljen. Austrija, BiH, Slovenija, Italija, Njemačka za gnojiva.

image
foto Ratko Mavar
11. kolovoz 2022 14:17