Ukidanje poreza na mirovine: Bogatijima povišica, siromašnima nula

Hrvatska vlada priprema jednu od najvećih poreznih promjena za umirovljenike u novijoj povijesti. Naime, od 1. siječnja 2027., mirovine u Hrvatskoj više se neće oporezivati. Premijer Andrej Plenković navodno je donio odluku da mjera stupi na snagu već početkom 2027., iako se ranije razmatralo odgađanje do 2028. Trenutačno porez na mirovinu plaća gotovo 500 tisuća građana, a prema podacima HZMO-a, na mirovinu isplaćenu u ožujku porez je platilo 491.462 umirovljenika, odnosno oko 40 posto svih primatelja mirovina.

Broj oporezovanih umirovljenika ubrzano raste, a razlog je taj što su mirovine rasle kroz usklađivanje i vladine intervencije, dok je osobni odbitak ostao zamrznut na 600 eura. Zbog toga sve više umirovljenika prelazi prag za oporezivanje, premda im stvarna kupovna moć nije značajno porasla.

Tko plaća račun

Prvo pitanje koje se postavlja uz svaku poreznu mjeru jest odakle novac, tj. koliko će ova mjera koštati proračun? Danijel Nestić, stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb nudi znakovitu procjenu.

- Gruba procjena iznosa poreza na dohodak koji će umirovljenici ove godine uplatiti pokazuje da se tu radi o nekih 200 milijuna eura. U slučaju ukidanja obveze uplate ovog poreza u slučaju mirovina, otprilike toliko bi država imala manje prihode – kaže Nestić.

No tu je važan institucionalni detalj koji se u javnoj raspravi često previđa. Porez na dohodak, prihod je lokalnih i regionalnih jedinica, dakle općina, gradova i županija, a ne središnjeg državnog proračuna.

- Istina, državni proračunu bi mogao pripremiti neke kompenzacijske mjere za lokalne jedinice, ali za sada nema najava da bi se to učinilo. Tako da će po svemu sudeći teret izgubljenih prihoda podnijeti lokalne i regionalne razine vlasti. Vidjet ćemo kako će one reagirati na to, mogu to prihvatiti ili mogu pokušati povećati prihode na druge načine. No, zbog rasta plaća i drugih dohodaka koji su još uvijek prisutni, prilično je sigurno da se ukupni prihodi od poreza na dohodak neće smanjiti, već će ih nadoknaditi, na primjer, veći prihodi od poreza na plaće – dodaje Nestić.

Dodajmo, stope poreza na mirovinu razlikuju se po gradovima. Najviše se plaća u Zagrebu, gdje iznosi 11,5 posto, zatim u Puli 11 posto, Splitu 10,75, Varaždinu 10,5, dok je u Osijeku, Rijeci i Dubrovniku stopa 10 posto.

Socijalna pravednost: Mjera pomaže onima kojima je najmanje potrebno

Procjenjuje se da će ukidanje poreza najviše koristiti umirovljenicima s višim mirovinama što potvrđuje i Nestić.

- Smatram da ukidanje poreza na dohodak na mirovine nije dobra mjera sa socijalnog stajališta, te da postoje bolje mjere za pomoć umirovljenicima, posebno onima s najnižim mirovinama. Najveće koristi od ukidanja poreza će imati upravo oni s najvišim mirovinama. Što je veća mirovina to je veća korist od ukidanja poreza, pri čemu oni s najmanjim mirovinama od toga neće imati nikakve koristi - objašnjava Nestić.

Konkretne procjene tu nejednakost čine još vidljivijom. Naime, umirovljenik s mirovinom od 1000 eura mogao bi dobiti oko 42 eura više, onaj s 800 eura oko 21 euro više, dok bi kod mirovine od 650 eura ušteda iznosila svega pet eura. Oni s mirovinama ispod osobnog odbitka od 600 eura neće imati apsolutno nikakve koristi.

Danijel Nestić

- Koliko se može pročitati iz objava u medijima, blizu 500 tisuća umirovljenika je u travnju plaćalo porez na mirovinu i taj broj je u porastu. To onda znači da 700 tisuća umirovljenika ne plaća taj porez i neće imati koristi od ove mjere. Time će se povećati razlike između umirovljenika, povećat će se razlike između najviših i najnižih isplaćenih mirovina - upozorava Nestić.

Pitanje pravednosti šire je od samih umirovljenika.

- Mirovina je samo jedan od izvora dohotka građana. Poželjno je da se svi izvori dohotka i za sve građane tretiraju na isti ili što sličniji način. Ako se u slučaju isplate plaće od 1.500 eura mora platiti porez, čini se da je u redu da se porez plati i na 1.500 eura mirovine - kaže Nestić.

Pritom podsjeća da mirovine već sada imaju povoljniji porezni tretman od plaća, jer porezna obveza za mirovine iznosi 50 posto porezne obveze za druge oblike dohotka.

- Upravo porez na dohodak tu ima važnu ulogu jer većim poreznim obvezama za veće dohotke treba utjecati na smanjivanje dohodovnih nejednakosti u zemlji. Ako se ukine ili bitno smanjuje oporezivanje dohotka, razlike ostaju velike i gubi se jedan od ključnih kanala utjecaja na nejednakost – ističe.

Zamrznuti odbitak i rastuće mirovine

Rast broja umirovljenika koji plaćaju porez nije ni slučajnost ni birokratska greška, već posljedica svjesnih politika. Nestić to jasno potkrepljuje usporedbom dinamike osobnog odbitka i rasta mirovina.

- U ovom slučaju sigurno se radi o svjesnom izboru i posljedica je vrlo skromnog porasta osobnog odbitka kod oporezivanja dohotka. Osobni odbitak od 600 eura isti je kao i 2025. godine, a tek nešto malo veći nego 2024. kada je iznosio 560 eura ili 2023. godine kada je iznosio 530,89 eura. To znači da je u tri godine, između 2023. i 2026. osobni odbitak povećan 13 posto. A trenutno su, u usporedbi s početkom 2023. godine, prosječne plaće veće za 46 posto, a inflacija je iznosila kumulativno 16 posto - navodi Nestić.

Osobni odbitak dakle nije pratio ni inflaciju, a kamoli rast dohotka. U istom su razdoblju mirovine prema općim propisima narasle za 53 posto, pa je prosječna mirovina u travnju iznosila 668 eura. Medijalna mirovina, prema posljednjim podacima HZMO-a, iznosi 513,57 eura, što znači da polovica umirovljenika prima manje od tog iznosa.

- Možda je Vlada skromnim rastom osobnog odbitka željela staviti veći naglasak na oporezivanje dohotka u odnosu na druge oblike oporezivanja kao dio dugoročnije politike oporezivanja. Možda je htjela na taj način pogodovati lokalnim jedinicama vlasti kroz rast njihovih prihoda. Štogod bilo, posljedica toga je značajno veći porezni ugriz u plaće i mirovine i opravdano nezadovoljstvo umirovljenika - zaključuje Nestić.

Za isti novac, bolji učinak

Nestić ne poriče da umirovljenicima treba pomoći, ali smatra da je Vlada posegla za pogrešnim instrumentom. Za isti trošak od oko 200 milijuna eura moglo se postići znatno više socijalno pravičnom mjerom.

- Ne znam zašto se Vlada odlučila na ovaj način povećanja mirovina jer njime pomaže samo onima s iznadprosječnim mirovinama. Trošak u obliku propuštenih prihoda mogao se usmjeriti na bolji način. Na primjer, trošak godišnjeg dodatka na mirovinu koji je isplaćen krajem prošle godine u iznosu od šest eura po godini staža je približno jednak trošku ukidanja poreza. Puno bolji socijalni učinak postigao bi se kada bi se svim umirovljenicima dodalo još šest eura po godini staža u obliku godišnjeg dodatka. I dalje je istina da to nije veliki iznos, ali njega bi dobili svi umirovljenici, a on bi najviše značio upravo onima s niskim mirovinama i onima s dugim radnim stažem. Dakle bila bi to socijalno pravednija mjera i bolje bi pogodila zasluge u obliku dugog radnog staža - pojašnjava ekonomist.

Uz to, Nestić poziva na sustavno povećanje osobnog odbitka.

- Vlada bi trebala ići i u povećanje osobnog odbitka kako bi on bolje pratio inflaciju kao i rast plaća i mirovina. No, to je šire pitanje porezne politike i tiče se svih građana, ne samo umirovljenika. Što se tiče umirovljenika i mirovina, rješenja za održivo povećanje mirovina treba tražiti u drugim mjerama, a ne u ukidanju poreza – kaže.

Dio umirovljeničkih udruga zagovara upravo to. Umjesto potpunog ukidanja poreza, predlažu povećanje osobnog odbitka s 600 na 1500 eura, čime bi rasterećenje više koristilo umirovljenicima sa skromnijim primanjima.

Europsko iskustvo ne govori u prilog mjeri

Zagovornici ukidanja poreza mogli bi ustvrditi da slični modeli drugdje u Europi daju dobre rezultate. Nestić taj argument odbija pozivanjem na povlašteni porezni položaj koji hrvatski umirovljenici već sada uživaju. Inače, u EU su samo Slovačka i Bugarska u skupini zemlaja s potpunim oslobođenjem javnih mirovina od poreza.

- Kada bi to bilo rješenje, onda bi Hrvatska imala jedan od najboljih položaja umirovljenika u Europi, a nema. Naime, umirovljenici u Hrvatskoj uopće ne plaćaju zdravstveni doprinos ili doprinos za dugotrajnu skrb kao u nekim drugim zemljama, a porez na dohodak koji plaćaju iz mirovina je trenutno oko 2 posto iznosa bruto mirovina - kaže Nestić.

Brojke govore za sebe, i kažu da bi se ove godine moglo prikupiti oko 200 milijuna eura od poreza na mirovine, a ukupno će se za mirovine iz proračuna isplatiti preko 10 milijardi eura. Porez je tek djelić ukupnog mirovinskog troška.

- Dakle, s porezne je strane učinjeno jako puno, a da to nije riješilo problem niskih mirovina u Hrvatskoj - zaključuje Nestić.