Ustavna tužba Erstea zakomplicirala odluku Vrhovnog suda o franku

Dan uoči sjednice proširenog vijeća Vrhovnog suda, na kojoj bi se trebalo odlučivati o jednom od ključnih preostalih pitanja u slučaju švicarski franak, situacija se ponovno zakomplicirala. Erste banka podnijela je ustavnu tužbu protiv rješenja Vrhovnog suda Su IV-146/2026-5, kojim je odbijen njezin zahtjev za izuzeće sudaca proširenog vijeća. 

Podsjetimo, prošireno vijeće trebalo bi se sastati 27. svibnja kako bi odlučivalo imaju li potrošači koji su konvertirali kredite pravo na obeštećenje ili su konverzijom iz 2015. već obeštećeni. No sada se otvara i pitanje može li ustavna tužba Erstea procesno odgoditi odluku. Sama ustavna tužba ne znači da prošireno vijeće neće moći odlučivati, ali bi odluka mogla biti odgođena ako bi Ustavni sud naložio Vrhovnom sudu da zastane s rješavanjem predmeta dok se ne odluči o ustavnoj tužbi.

Predstavka Ustavnom sudu

Zbog toga se Udruga Franak predstavkom obratila Ustavnom sudu, pozivajući se na članak 46. Ustava, koji građanima jamči pravo slanja predstavki i pritužbi državnim tijelima te pravo na odgovor. Od Ustavnog suda traže da predmet hitno uzme u rad i javnost obavijesti u kojem roku će odlučiti.

- Trideset tisuća hrvatskih obitelji već osam godina čeka na ujednačavanje sudske prakse po tomu pitanju, budući da je kolektivna presuda u dijelu koji se tiče valutne klauzule CHF pravomoćna od lipnja 2018. Zbog takve osjetljive društvene situacije, pozivamo Ustavni sud da hitno uzme u rad ustavnu tužbu tuženika iz predmeta Rev-457/2025. Naglašavamo da ničim ne prejudiciramo odluku, samo ukazujemo da je odluku potrebno donijeti u kratkom roku - poručuju iz Udruge Franak. 

Udruga Franak u predstavci podsjeća da je dugotrajno čekanje za mnoge imalo teške osobne i materijalne posljedice.

Hoće li sjednica biti javna

Istodobno, 27. svibnja možda neće biti dan konačne odluke. Prošireno vijeće taj bi dan najprije trebalo odlučiti hoće li se sjednica održati kao javna. Ako odluči da sjednica neće biti javna, vijeće bi istoga dana moglo raspravljati i odlučiti o pravnom shvaćanju. U suprotnom, sadašnji termin mogao bi biti odgođen, a Vrhovni sud naknadno bi trebao odrediti datum javne sjednice.

Udruga Franak ranije je zatražila da sjednica proširenog vijeća bude javna, pozivajući se na to da se odlučuje o pitanju velikog javnog interesa. Zatražili su i da predstavnici Udruge budu nazočni kao promatrači. I sam tužitelj, koji surađuje s Udrugom Franak, tražio je da sjednica bude javna.

Financijski ulog je velik. Prema nekim procjenama, riječ je o pitanju teškom oko 700 milijuna eura. Toliko bi potrošači mogli dobiti ako bi odluka išla u njihovu korist. Ako bi, pak, prevagnulo takozvano kompromisno rješenje, 30 tisuća osoba koje su podnijele tužbe zajedno bi dobilo oko 45 milijuna eura.

Ključno pitanje jest jesu li potrošači koji su pristali na konverziju potpisivanjem dodatka ugovoru prihvatili da su namireni, pa bi sada mogli imati pravo samo na zatezne kamate, ili im banke trebaju vratiti sve što su zbog nepoštenih ugovornih odredaba preplatili.

Stajališta suprotstavljenih strana odavno su poznata. Banke smatraju da je država zakonskom konverzijom riješila problem i da su dužnici dovedeni u položaj usporediv s korisnicima euro-kredita. Stajalište Udruge Franak jest da konverzija nije obeštećenje, da potrošačima nisu vraćeni preplaćeni iznosi i zatezne kamate te da imaju pravo na puno obeštećenje.