Novi nizozemski porez zahvaća štednju, dionice i kriptovalute

Nizozemski Zastupnički dom usvojio je zakonodavni prijedlog kojim se uvodi porez od 36 posto na procijenjeni prinos od štednje i likvidne financijske imovine, uključujući kriptovalute.

 

Za prijedlog su glasala 93 zastupnika, čime je osigurana potrebna većina za njegovo upućivanje u daljnju proceduru.

 

Prema prijedlogu, oporezivala bi se vrijednost štednih računa, kriptovaluta, većine vlasničkih ulaganja i financijskih instrumenata koji nose kamatu, neovisno o tome je li imovina prodana. Drugim riječima, porez bi se obračunavao na procijenjeni godišnji prinos imovine, a ne isključivo na ostvarenu kapitalnu dobit.

 

Kritičari upozoravaju da bi takav model mogao potaknuti premještanje kapitala u jurisdikcije s povoljnijim poreznim tretmanom, jer investitori nastoje izbjeći oporezivanje nerealiziranih prinosa.

 

Zakon mora potvrditi i nizozemski Senat prije potpisivanja, a stupanje na snagu predviđeno je za poreznu godinu 2028. Već sada dio sudionika kriptoindustrije upozorava na moguć odljev kapitala iz zemlje.

 

Poduzetnik Denis Payre, suosnivač logističke tvrtke Kiala, ocijenio je da bi takva politika mogla imati negativne posljedice za investicijsku klimu, podsjećajući na ranija iskustva oporezivanja imovine u pojedinim europskim državama.

 

Analitičar kriptotržišta Michaël van de Poppe također smatra da bi porezni prijedlog mogao potaknuti preseljenje investitora iz zemlje.  - Broj ljudi koji su spremni pobjeći iz zemlje bit će nevjerojatan - dodao je, ponavljajući pozive drugih industrijskih analitičara i poduzetnika.

 

Prema procjeni tvrtke Investing Visuals, ulagač koji započne s 10 tisuća eura i ulaže dodatnih tisuću eura mjesečno tijekom 40 godina mogao bi dosegnuti oko 3,32 milijuna eura vrijednosti portfelja. U slučaju primjene predloženog poreza na procijenjeni prinos, vrijednost portfelja nakon tog razdoblja bila bi oko 1,885 milijuna eura, odnosno oko 1,435 milijuna eura manje, zbog dugoročnog učinka godišnjeg oporezivanja.

 

Slične rasprave o oporezivanju bogatstva posljednjih su godina vođene i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su pojedini prijedlozi poreza na veliku imovinu izazvali snažne reakcije dijela tehnološke industrije i investitora.