Iako su članice EU obvezne uvesti poduzetničke kompetencije u sve razine obrazovanja, Hrvatska je prema tom kriteriju na začelju EU. A i studenti više vole učiti o marketingu i financijama nego o poduzetništvu
Kada govorimo o tercijarnom obrazovanju u poduzetničkim kompetencijama, jednima od osam cjeloživotnih kompetencija, Hrvatska je najlošija zemlja Europske unije, pokazalo je to ovogodišnje istraživanje 'Global Entrepreneurship Monitor' (GEM). Slavica Singer, voditeljica istraživačkog tima za Hrvatsku sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ističe da bi se poduzetničke kompetencije trebale transverzalno uvesti u obrazovanje te da bi se Hrvatska trebala orijentirati na učenje temeljeno na projektima kako bi ostala konkurentna.
– Trebaju nestati stari koncepti, poput onoga da profesor ima 'svoj predmet', te se orijentirati na projekte prema tome što koji profesor može i zna – ističe Singer i dodaje da upravo zbog projekata osnovno i srednjoškolsko obrazovanje ima bolje rezultate prema istraživanju 'GEM'.
Rezultati također dokazuju da što je osoba obrazovanija, poduzetnički je aktivnija. Upravo su zato na osječkom sveučilištu još 2000. godine pokrenuli prvi poslijediplomski studij o poduzetništvu, u suradnji s nizom svjetskih poduzetničkih stručnjaka. Sada imaju sveučilišni doktorski studij iz poduzetništva i inovativnosti zajedno sa sveučilištima u Turkuu (Finska), Durhamu (Ujedinjeno Kraljevstvo), Klagenfurtu (Austrija) i Mariboru (Slovenija).
– Imamo studente diljem svijeta jer smo jedni od rijetkih koji su pokrenuli takav studij – ističe Singer, ali napominje da na preddiplomskoj i diplomskoj razini studenti i dalje više razmišljaju u terminima marketinga i financija. Iako postoji interes, poduzetništvo promatraju samo u užem smislu, objašnjava Singer.