Izvješće Komisije o položaju žena u društvu ne razlikuje se od izvješća ostalih institucija doma i u svijetu koje takva istraživanja rade za Dan žena. Sva potvrđuju: mjere protiv COVID-19 pogoršale su nejednakost u gotovo svim područjima
U povodu Dana žena, 8. ožujka, Komisija je objavila Izvješće o rodnoj ravnopravnosti za ovu godinu, koje je pokazalo negativan učinak pandemije na žene. Sasvim očekivano, mjere protiv COVID-19 pogoršale su postojeće nejednakosti, stoji u izvješću, u gotovo svim područjima, što je zaključak za koji nije bilo potrebno posebno istraživanje.
Žene su posebno 'uživale' u velikom pronalasku 2020., radu od doma, s obzirom na to da su u takvim okolnostima morale više-manje stalno raditi, brinuti se o djeci i kućanstvu, ali u mnogim slučajevima i trpjeti dodatno nasilje u obitelji.
U središte oporavka
Dosad ostvaren napredak glatko je izbrisan u godinu dana usprkos velikom trudu koji je EU uložio u postizanje toliko žuđene jednakosti. U svrhu daljnjeg promicanja rodne ravnopravnosti, za one koji još vjeruju u postojanje rodova, Komisija je pokrenula i portal za praćenje strategije za rodnu ravnopravnost.
'Žene su u prvim redovima borbe protiv pandemije te ih ona više pogađa. Ne možemo dopustiti nazadovanje; moramo se i dalje zalagati za pravednost i jednakost. Stoga je EU stavio žene u središte oporavka i obvezao države članice da uključe rodnu ravnopravnost u ulaganja koja se financiraju iz Instrumenta za oporavak i otpornost', izjavila je potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová.
Prema izvješću, države članice zabilježile su nagli porast nasilja u obitelji (u Francuskoj 32 posto više u prvom tjednu ograničenja kretanja, u Litvi 20 posto u prva tri tjedna itd.). Nadalje, žene su bile u prvim redovima borbe protiv pandemije jer 76 posto zdravstvenih i socijalnih radnika i 86 posto radnika u području osobne njege čine žene. Ljepši spol pogođen je teško i na tržištu rada – žene su zastupljenije u sektorima koje je kriza najviša pogodila (maloprodaja, ugostiteljstvo, skrb i rad u kućanstvu) jer se ti poslovi ne mogu obavljati na daljinu.
One nisu odlučivale
Osim toga, ograničenje kretanja znatno utječe na neplaćenu skrb i ravnotežu između poslovnog i privatnog života: žene su se u prosjeku 62 sata u tjednu skrbile o djeci (u usporedbi s 36 sati za muškarce) i 23 sata u tjednu obavljale kućanske poslove (muškarci 15 sati). Napokon, utvrđen je izniman nedostatak žena u tijelima koja donose odluke u vezi s COVID-19.
Od 115 nacionalnih posebnih radnih skupina za borbu protiv bolesti COVID-19 u 87 zemalja, uključujući 17 država članica EU, u 85,2 posto njih bili su uglavnom muškarci, u 11,4 posto uglavnom žene, a samo u 3,5 posto tih skupina jednako su bila zastupljena oba spola. Na političkoj razini žene čine samo 30 posto ministara zdravstva u EU.