Ćorić: Inflaciju želimo spustiti na razinu eurozone do 2027.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je da je u srpnju nastavljen pozitivan trend daljnjeg usporavanja inflacije, no i ponovio da je cilj da do prvog kvartala 2027. inflacija u Hrvatskoj bude na razini prosjeka eurozone, pri čemu trenutna razlika iznosi 0,7 postotnih bodova. 

 

- Pozitivan trend je jasan i ohrabrujuć, međutim nećemo biti zadovoljni dok ne svedemo razinu inflacije na razinu prosjeka eurozone. Razlika između Hrvatske i prosjeka eurozone prošli mjesec je bila 1,4 postotna boda, a ovaj mjesec pala je na 0,7 postotnih bodova - izjavio je Ćorić na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

 

U Vladi vjeruju, istaknuo je Ćorić, da će u narednim mjesecima, sukladno najavama i očekivanjima, hrvatska razina inflacije "dodatno konvergirati" te da će se u "prvom kvartalu sljedeće godine o inflaciji koja nije na razini eurozone pričati kao o prošloj pojavi".

 

Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena dobara i usluga, u ovogodišnjem je srpnju iznosila 3,9 posto u odnosu na srpanj lani, dok je u odnosu na lipanj 2026. niža za 0,2 posto, izvijestio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).

 

Tako je, nakon što je u lipnju usporila na 4,5 posto na godišnjoj razini, sa svibanjskih 5,2 posto i travanjskih 5,8 posto, nastavljen trend njezina usporavanja treći mjesec uzastopno.

 

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), prema prvoj procjeni Eurostata, u srpnju su u Hrvatskoj u prosjeku bile više za 3,6 posto u odnosu na srpanj 2025. godine. Višu stopu inflacije u tome mjesecu od Hrvatske imale su Litva, 5,6 posto, Bugarska, 4,1 posto, Cipar četiri posto i Španjolska 3,8 posto. Prosječna godišnja inflacija u cijeloj eurozoni u srpnju je iznosila 2,9 posto.

 

Prema DZS-ovim podacima, inflaciju u srpnju predvodile su cijene energije sa skokom od 12,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te cijene usluga, uz rast za 8,5 posto. S druge strane, Ćorić je apostrofirao značajno usporavanje rasta cijena u kategoriji hrane, pića i duhana, koje su porasle za 0,5 posto, kao i pad cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, za 1,1 posto na godišnjoj razini.

Rekao je da je nemoguće projicirati situaciju oko kretanja cijena energenata, napomenuvši da su trenutno cijene nafte na svjetskim tržištima oko 15 posto niže no u trenutcima nove najznačajnije eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

 

To je situacija na koju se ne može utjecati, no s druge strane može se utjecati na neke domaće pokretače inflacije, "koje ćemo rješavati u narednom razdoblju", izjavio je Ćorić.

 

Na pitanje novinarke misli li tu na segment usluga, ministar je odgovorio da se ne može utjecati na dio usluga koji je generiran privatnom inicijativom, no i rekao da je Vlada "stavila pod kontrolu" administrativne cijene i državnu potrošnju.

 

Također, tu je i u sklopu Vladinog antiinflacijskog paketa najavljeni porezni tretman prekomjernih marži, koji po Ćorićevom mišljenju već samom najavom polučuje efekte.

 

Udruga malih distributera goriva je u reakciji na izjavu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića od nekidan, u kojoj je upitao što bi bilo da Vlada ukine sve subvencijske mjere na 15 dana, poručila da podržava ukidanje mjera koje se tiču goriva "jer se ništa neće dogoditi".

 

Odgovarajući na pitanje novinarke, Ćorić je rekao da ne želi reagirati na izjavu te udruge jer smatra "da nam to 'loptanje' i 'ping-pong' s izjavama ništa novo neće donijeti".

 

Izjavio je da je sada vrijeme godišnjih odmora, nada se da će turistička sezona "odraditi svoje u pozitivnom smislu", kao i da su "svi oni koji žele biti odgovorni" svjesni da plasman domaćeg turističkog proizvoda, koji silno utječe na BDP, doista ovisi o omjeru cijene i kvalitete.